Papa Franjo nedavno je odobrio status Crkvene konferencije Amazonije (CEAMA), čime je konferencija službeno priznata u Crkvi. Kao priznata institucija ona će u svoj rad uključiti „biskupe, svećenike, redovnice i redovnice te vjernike laike iz devet zemalja amazonske regije”, za razliku od biskupskih konferencija koje se odnose samo na teritorij određene države.
Kardinal Barreto je u intervjuu za časopis America rekao kako je ta konferencija „prva takve vrste u povijesti Crkve i prvi konkretan plod Sinode o Amazoniji“. Kardinal Barreto bio je jedan od delegata na Sinodi o Amazoniji, a u intervjuu je naglasio kako je samo „pitanje vremena“ kada će se „biskupske konferencije morati transformirati u crkvene konferencije“. Takve će reforme dovesti, prema kardinalu Barretu, do izbacivanja izraza „biskupska“ čak i iz imena Tajništvo Biskupske sinode. U buduće zvat će se Tajništvo Sinode.
Ako se u budućnosti Biskupska sinoda više ne bude zvala tako, možemo se zabrinuti zbog razvodnjavanja autoriteta koji ipak vuče svoje podrijetlo iz sakramentalnog pečata biskupske službe. I to protivno Drugom vatikanskom saboru, koji s pravom naučava da su „biskupi, dakle, prihvatili služenje zajednici s prezbiterima i đakonima kao pomoćnicima, stojeći mjesto Boga na čelu stada kojemu su pastiri, i to kao učitelji nauka, svećenici svetoga bogoslužja i služitelji u upravljanju“ (Lumen Gentium, br. 21).
Međutim, peruanski kardinal Pedro Barreto vjeruje da „živimo trenutak sreće” te u intervjuu za časopis America naglašava kako sanja proširenje ovog pristupa na cijelu Crkvu. Čak i dok istovremeno kritizira Crkvenu konferenciju Amazonije, koja je po njegovom shvaćanjima još uvijek previše usredotočena na biskupe, a ne na laike. Pravo pitanje koje si možete postaviti je to po kojim plodovima ćemo poznavati Sinodu o Amazoniji?
P.S. Dugačak intervjuu koje je isusovački kardinal Pedro Barreto Jimeno dao za isusovački časopis America možete pročitati ovdje.
