Ne možemo slaviti Kristovo rođenje bez Marije, niti možemo živjeti došašće bez Blažene Majke.
„Među svim stvorenjima nitko ne poznaje Krista bolje od Marije; nitko nas ne može uvesti u dublje poznavanje njegova otajstva bolje od njegove Majke“, zapisao je sveti Ivan Pavao II. u apostolskom pismu Rosarium Virginis Mariae.
Zato tijekom došašća, dok se pripremamo za dolazak Gospodina o Božiću, pozvani smo radosno provesti vrijeme s Marijom i pripremati se zajedno s njom. Njezino duboko, radosno čekanje dolaska Sina primjer je svima koji žele puninu Kristove prisutnosti u vlastitom životu. Nije slučajno da se Majci Tereziji često pripisuje izreka: „Bez Marije nema Isusa.“
Ovi adventski dani ispunjeni su marijanskom duhovnošću.
Direktorij pučke pobožnosti ističe da liturgija u došašću i božićnom vremenu često slavi Blaženu Djevicu Mariju, dok pučka pobožnost njeguje brojne marijanske običaje.
Prvi je pred nama svetkovina Bezgrješnog Začeća 8. prosinca.
„Nema sumnje da se svetkovina Bezgrješnog Začeća, temeljnog pripravljanja za Gospodinov dolazak u svijet, savršeno uklapa u istaknute teme došašća,“ navodi se u Direktoriju. Ta svetkovina podsjeća na duga stoljeća mesijanskog iščekivanja i na starozavjetna proročanstva koja usmjeravaju pozornost prema Spasiteljevu dolasku.
Dvije se dana kasnije slavi Blažena Djevica Marija Loretska, 10. prosinca. Ovaj blagdan posvećen je svetoj nazaretskoj kući koja je, prema predaji, čudesno prenesena u Loreto, mjestu gdje je Marija izrekla svoj „Da“ i začela Gospodina.
A 12. prosinca slijedi blagdan Gospe Guadalupske. Sve su to marijanski naglasci koji obogaćuju adventsko vrijeme.
Marijansko došašće
U adventskoj liturgiji pozvani smo uskladiti svoj hod s Marijinim. Sveti Pavao VI. u apostolskoj pobudnici Marialis Cultus piše: „Adventska liturgija, povezujući iščekivanje Mesije s iščekivanjem Kristova slavnog povratka, zajedno s čudesnim spominjanjem njegove Majke, donosi skladnu ravnotežu u štovanju … Ovo je vrijeme osobito prikladno za pobožnost Majci Gospodinovoj.“
Sveti Ivan Pavao II. nadodaje: „Adventska liturgija, puna aluzija na radosno iščekivanje Mesije, pomaže nam shvatiti punu vrijednost i smisao otajstva Božića. Ne radi se samo o spomenu jednog povijesnog događaja… već o tome da razumijemo kako cijeli naš život treba biti advent, budno iščekivanje Kristova konačnog dolaska.“
Marijina svijeća
Tradicija Marijine svijeće još je jedan način da se Marija unese u adventsku svakodnevicu.
Svećenik Edward Sutfin u knjizi True Christmas Spirit opisuje običaj paljenja posebne adventske svijeće u Marijinu čast. Svijeća, često ukrašena bijelom svilom i vrpcom, postavlja se pred Gospin kip ili sliku. „Ovaj drevni običaj jednostavno i dirljivo govori čak i najmanjima“, piše Sutfin.
Helen McLoughlin u Family Advent Customs opisuje sličnu tradiciju: ruža u vazi prekrivenoj plavom čipkom kao znak Mistične Ruže, a do nje bijela svijeća s plaštem od satena ili čipke. U svijeću se može pričvrstiti slika Malog Isusa kao Svjetla svijeta.
McLoughlin objašnjava: „’Blagoslovljen plod utrobe tvoje’ postaje stvarnost za najmanju djecu koja s ljubavlju uče o Djetetu u Marijinu bezgrješnom tijelu. Marija je bila Božja odaja devet mjeseci… Na blagdan 8. prosinca molimo ‘Veliča duša moja Gospodina’ i pjevamo marijanske pjesme kod Gospina oltara.“
Svijeća postavljena pred Gospinu sliku podsjeća na Marijino radosno iščekivanje „Svjetla svijeta“ i potiče obitelj da i sama održava „svjetlo milosti“ kao pripravu za Kristov dolazak.
Hod s Marijom — zrnce po zrnce
Adventska priprava nezamisliva je bez krunice, osobito Radosnih otajstava koja razmatraju događaje prije i nakon Kristova rođenja.
Sveti Ivan Pavao II. piše: „Radosna otajstva odišu radošću utjelovljenja… Marija nas vodi k otkrivanju tajne kršćanske radosti.“
Papa Lav XIII. podsjetio je vjernike na dan svojega izbora: „Naša Majka Marija uvijek želi hodati uz nas, ostati blizu i pomagati nam svojim zagovorom i ljubavlju.“
To se posebno odnosi na sveto vrijeme došašća.
Benedikt XVI. jednostavno sažima: „Došašće je marijanska sezona. Slaviti došašće znači postati marijanski, ući u zajedništvo s Marijinim ‘Da’ koje uvijek iznova otvara prostor za Božje rođenje.“
