Sveta Stolica odobrila je engleski i španjolski prijevod misnoga obrasca za skrb o stvorenome. To znači da prošlogodišnja vatikanska novost sada ima realne izglede za širenje diljem svijeta.
Missa pro custodia creationis – pod tim je latinskim nazivom novi misni obrazac predstavljen svijetu u lipnju 2025., već za pontifikata pape Lava XIV. Stvarni začetnik ideje o takvu obrascu bio je, dakako, papa Franjo, odnosno šire vatikanske strukture koje su za pontifikata Jorgea Marija Bergoglia pridavale veliku važnost ekološkim pitanjima. Ni vrijeme predstavljanja nije bilo slučajno. Prošle se godine navršilo deset godina od objavljivanja velike ekološke enciklike pape Franje Laudato si’.
Mediji su inicijativu ubrzo prozvali „ekološkom misom“. Misni tekstovi usmjereni su na zahvaljivanje Bogu za dar stvaranja. Na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen novi obrazac dvojica vatikanskih predstavnika, kardinal Michael Czerny i nadbiskup Vittorio Viola, jasno su istaknuli da Missa pro custodia creationis treba biti shvaćena kao izraz potpore „integralnoj ekologiji“, nasuprot lažnoj ekologiji koja skrbi o planetu, ali zanemaruje čovjeka.
„Integralna ekologija“, o kojoj je Franjo pisao u Laudato si’, upućuje na neraskidivu povezanost čovjeka i prirode te ne dopušta brigu za okoliš nauštrb ljudi. Takav bi pristup bio pogrješan, naglasio je kardinal Czerny.
Papa Lav XIV. služio je misu prema novome obrascu 9. lipnja u Castel Gandolfu, koji se od Franjina pontifikata naziva i Borgo Laudato si’.
Od katoličkoga obrasca do ideološke ekoliturgije?
Raspravu o novome obrascu pratile su snažne i oprječne reakcije. Jedni su novu inicijativu pozdravljali kao vatikansko praćenje duha vremena, dok su je drugi kritizirali kao popuštanje ideološkim modama. Dio katoličke javnosti Missa pro custodia creationis prihvatio je mirno, smatrajući je tek još jednim među brojnim misnim obrascima koji se može tumačiti potpuno u skladu s katoličkim naukom.
Potonja se ocjena čini opravdanom, no problem može nastati u konkretnoj uporabi obrasca. Ono što je u svojoj zamisli pravovjerno može naknadno biti ideologizirano. Nije teško zamisliti biskupe i svećenike koji će „ekološki“ misni obrazac upotrijebiti tako da euharistiju pretvore u svojevrsnu polusvjetovnu ekoproslavu „jedinstva čovjeka sa Zemljom“. Vatikan, dakako, teoretski nije odgovoran za takve zloporabe, ali ostaje otvoreno pitanje koliko je u današnjem ideološkom kontekstu razborito pružati takve mogućnosti.
Odgovor ćemo vjerojatno uskoro dobiti. Sveta Stolica u kolovozu 2026. odobrila je engleski i španjolski prijevod obrasca. Misa za skrb o stvorenome sada se stoga može mnogo lakše proširiti u zemljama engleskoga i španjolskoga govornog područja. Riječ je o velikom dijelu svijeta, uključujući većinu Latinske Amerike, gdje se ekološke teme često povezuju s pitanjima autohtonoga stanovništva i inkulturacije, uključujući i liturgijsku inkulturaciju.
Od Pachamame do blagoslova ledene gromade
Mnogi se katolici sa zebnjom prisjećaju događaja iz jeseni 2019., kada je u Rimu održana Amazonska sinoda. U neobičnoj uličnoj procesiji ulicama Vječnoga Grada nošena je figura Pachamame – domorodačkoga božanstva kojemu su se, prema tekstu, tijekom povijesti prinosile čak i ljudske žrtve.
Progresivni teolozi tvrdili su da je figura Pachamame zapravo prikaz Majke Božje i da simbolizira povezanost čovjeka sa zemljom; u sličnome se tonu izražavao i papa Franjo. Jedan je katolik figurice postavljene u crkvi uzeo i bacio u Tiber, nakon čega su izvađene iz rijeke, a papa Franjo ispričao se zbog incidenta.
Neobične asocijacije izazvala je i jedna ekološka inicijativa za pontifikata Lava XIV. Ujesen 2025. papa je sudjelovao na susretu u Castel Gandolfu, gdje je blagoslovio veliku gromadu leda koja je trebala simbolizirati problem otapanja ledenjaka.
Ta su dva događaja tek mali dio mnogo širega problema. Upravo u tome kontekstu Missa pro custodia creationis, koja sama po sebi vjerojatno ne bi izazivala veće prijepore, postaje razumljivim predmetom oštre rasprave.
Kada će misa za skrb o stvorenome stići u Poljsku i na koji će se način ondje slaviti, zasad nije poznato.
