Katolici u Nikaragvi trpe sve veći progon od strane lokalne vlasti. Policija svakog tjedna provjerava propovijedi svećenika kako bi utvrdila sadrže li kritičke izjave o režimu predsjednika Daniela Ortege. Vlada također ne dopušta svećenička ređenja i najavljuje mogućnost nepriznavanja novih biskupskih imenovanja.
Neki svećenici izvještavaju da im je dodijeljen službenik koji ih nadzire. Štoviše, ne smiju napustiti svoje župe bez posebnog dopuštenja. Ova potonja mjera snažno pogađa biskupije u kojima se brojni svećenici nalaze u egzilu, a njihove župe opslužuju svećenici iz drugih biskupija. U pojedinim biskupijama policija dolazi u župe i zahtijeva od svećenika izvješća o njihovim aktivnostima. Ona moraju sadržavati podatke o svetim misama, misionarskim djelatnostima i susretima [vjernika – op. ur.] sa župnicima – izvještava honduraški dnevnik La Prensa.
Prije nekoliko tjedana biskup Matagalpe, Rolando Álvarez, dao je intervju katoličkoj televiziji EWTN, u kojem je potvrdio da želi ostati biskup svoje biskupije i upravitelj susjedne biskupije Estelí. Nikaragvanski režim taj je intervju okarakterizirao kao „napad“ na suverenitet te srednjoameričke države putem vatikanskih mrežnih stranica i platformi. Vlada je Vatikan nazvala „izopačenom i pedofilskom“ institucijom. Katolička crkva u Nikaragvi opisana je kao zajednica „lažljivaca i farizeja“ koji žele utjecati na unutarnju politiku zemlje
„Ništa ne ovlašćuje Državu Vatikanski Grad, koja mora poštivati načela međunarodnog prava te nacionalne vlade i institucije, da vrši bilo kakva imenovanja na suverenom teritoriju Nikaragve“, navodi se u priopćenju. Izjava je izazvala nagađanja da vlada u budućnosti možda ne će priznati biskupa Álvareza i druge prognane biskupe kao zakonite pastire svojih biskupija, a možda neće priznati ni nova biskupska imenovanja.
Trenutačno su četvorica od devet nikaragvanskih biskupa u egzilu. Dvojica biskupa prošle su godine navršila 75 godina, što je dob za umirovljenje: kardinal Leopoldo Brenes, nadbiskup Manague, i biskup Carlos Herrera iz Jinotege, koji je ujedno i predsjednik Biskupske konferencije te je također nedavno otišao u egzil.
Nakon eliminacije oporbe i zatvaranja privatnih sveučilišta i medija, Katolička crkva ostala je jedina institucija koja djeluje diljem zemlje, a ne podliježe vlasti Orteginog režima. Vjerski običaji i dalje su snažno nazočni. Crkve su nedjeljom pune vjernika, kao i teološka sjemeništa, unatoč činjenici da je vlada više od godinu dana zabranila svećenička ređenja.
