Najurgentnije pitanje koje je Lav XIV. naslijedio od pape Franje jest proces tzv. njemačkog sinodalnog puta, piše Nico Spuntoni u talijanskom dnevniku Il Giornale. Autor ističe da je Papa primio u audijenciju apostolskog nuncija u Njemačkoj, nadbiskupa Nikolu Eterovića, što bi moglo upućivati na moguću intervenciju Svete Stolice.
Spuntoni podsjeća i na do sada nepoznatu intervenciju pape emeritusa Benedikta XVI., koji je apelirao da se njemačka Crkva povuče iz sinodalnog procesa.
Autor podsjeća kako je kardinal Gerhard Ludwig Müller njemački sinodalni put otvoreno nazvao procesom protestantizacije Katoličke crkve u Njemačkoj. Prema Spuntoniju, Lav XIV. je u razgovoru sa svojim predstavnikom u Berlinu zasigurno dotaknuo ta osjetljiva pitanja, osobito uoči predstojećeg glasovanja Njemačke biskupske konferencije o statutu sinodalne konferencije.
Riječ je o projektu koji je već odobrio Središnji odbor njemačkih katolika, a koji bi trebao dovesti do osnivanja stalnog tijela u kojemu bi laici imali jednaka prava kao i biskupi. Sinodalna konferencija imala bi pravo donošenja obvezujućih odluka te mogućnost većinskim glasovanjem uvoditi promjene koje se u Njemačkoj smatraju doktrinarnima, pri čemu bi se protivnici takvih odluka morali javno opravdavati.
Osim toga, novo tijelo preuzelo bi i upravljanje financijskim sredstvima iznimno bogate njemačke Crkve.
Spuntoni podsjeća i na brojne zabrinutosti koje su u proteklim godinama izražavali najviši predstavnici Svete Stolice zbog smjera kojim ide njemački sinodalni put. Citira sadašnjeg prefekta Dikasterija za biskupe, nadbiskupa Filippa Iannonea, koji je u pismu tadašnjeg predsjednika Njemačke biskupske konferencije, kardinala Reinharda Marxa, upozorio da pitanja poput ređenja žena, razdvajanja crkvene i svjetovne vlasti te svećeničkog celibata ne mogu biti predmet rasprave ili odluke jedne nacionalne Crkve.
Unatoč tim upozorenjima, njemački su biskupi posljednjih godina u više navrata ignorirali apele iz Rima. Prema mišljenju autora, njihovi ciljevi idu i dalje, žele potaknuti svojevrsnu zarazu ostatka Crkve njemačkim modelom.
Na to, smatra Spuntoni, upućuje i nedavni konzistorij u Vatikanu, tijekom kojega je kardinal Marx izrazio nadu u skoro uvođenje ženskog đakonata. Upravo je on ključna figura njemačkog sinodalnog procesa te je zadržao ulogu njegova neformalnog lidera i nakon što je prestao biti predsjednik episkopata.
Il Giornale je uz to otkrio dosad nepoznatu epizodu iz 2021. godine. Prema vatikanskim izvorima, papa emeritus Benedikt XVI. tada je kontaktirao svojeg nasljednika na čelu nadbiskupije München i Freising kako bi izrazio duboku zabrinutost zbog sinodalnog puta u Njemačkoj.
Izvori potvrđuju da je Benedikt XVI. bio izrazito skeptičan prema smjeru kojim se kretala njemačka Crkva te je bio uvjeren da će taj put biti štetan i završiti loše ako se ne zaustavi. Kardinal Marx taj je apel ignorirao, a nekoliko mjeseci kasnije Benedikt XVI. bio je ozbiljno kompromitiran u Njemačkoj zbog izvješća o zlouporabama naručenog od Münchenske nadbiskupije. U tom trenutku, ističe autor, Joseph Ratzinger nije naišao na potporu svojega nasljednika.
Sada je, zaključuje Spuntoni, red na papu Lava XIV. U tomu mu može pomoći izvješće kardinala Marija Grecha, pripremljeno za konzistorij, u kojemu se navodi kako ovlast za obustavu sinodalnog procesa uvijek pripada rimskom biskupu, ako se to pokaže nužnim.
