Istraživanje, u kojem su sudjelovale razne europske institucije, potvrdilo je različitu percepciju sigurnosti među pojedincima. Cilj istraživanja bio je razumjeti koliko se sigurni ljudi osjećaju u svojim državama, prepoznajući da ta percepcija nije uvijek u skladu sa stvarnim stopama kriminala.
Osim toga, neprijavljivanje zločina ili gubitak vjere u državne institucije mogu dodatno iskriviti vezu između stope kriminala i percipirane sigurnosti. Unatoč ovim složenostima, analiziranje toga koliko se pojedinci osjećaju sigurnima dok hodaju sami noću pruža dragocjene uvide u opći osjećaj sigurnosti unutar svake europske zemlje.
Prvih pet država po percipiranoj sigurnosti su Hrvatska, Slovenija, Island, Gruzija i Švicarska. Hrvatska zauzima najvišu poziciju s impresivnom stopom sigurnosti od 74,63 posto, a odmah iza nje je Slovenija sa 74,40 posto ispitanika. Island osigurava treće mjesto sa stopom sigurnosti od 72,26, dok Gruzija i Švicarska zaokružuju prvih pet sa stopama od 69,72 odnosno 69,35. Rezultati iz ovih država, a napose Hrvatske, pokazuju da se građani osjećaju sigurno u svojim državama.
S druge strane, Francuska je na dnu liste sa stopom sigurnosti od 35,59, a odmah iza nje je Bjelorusija sa 36,44. Belgija zauzima pretposljednje mjesto sa stopom sigurnosti od 41,25, dok Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska dovršavaju dno liste – četvrto i peto mjesto – sa stopama od 43,00 odnosno 43,69.
Tako nisko mišljenje o sigurnost među građanima u državama poput Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Švedske je iznenađujuće za liberale, s obzirom na ekonomski status i stabilno društveno i političko okruženje. Istraživanje sugerira postojanje drugih društvenih problema koji utječu na osjećaj sigurnosti među građanima.
Čini se da je istraživanje potvrdilo da postoji trend pri kojem se građani srednjoeuropskih država (Hrvatske, Slovenije…) osjećaju sigurnije od građana zapadne i istočne Europe. Podaci pokazuju da BDP nije u snažnoj korelaciji s percipiranom sigurnošću. Ovo jača tezu da je osjećaj sigurnosti složen od različitih komponenti i na njega utječu različiti elementi izvan ekonomskog blagostanja.
