Jučer je u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održana konferencija „Demografske promjene u Europi: Europska komisija ima praktična rješenja!“.
Povjerenica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica na konferenciji je istaknula da je starenje stanovništva najveći je demokratski izazov, osobito za zdravstvene i mirovinske sustave.
„Demografski izazovi prisutni su u svim članicama EU-a. Neke se suočavaju s padom nataliteta, iseljavanjem, za dio zemalja izazov predstavlja priuštivo stanovanje i perspektiva za mlade. No jedan od najvećih je starenje stanovništva“, rekla je Šuica.
Dok je broj starijih ljudi u porastu, broj rođene djece je u padu. Europska komisija objavila je u listopadu paket instrumenata o demografiji koji se temelji na većoj potpori roditeljima boljim usklađivanjem obiteljskih težnji i plaćenog rada kao i osnaživanjem mlađih i starijih naraštaja, što su bile središnje teme nekoliko panela na konferenciji o demografiji u Zagrebu.
Šuica je naglasila da su primarne demografske teme „obitelj, roditelji, mladi, stariji ljudi i njihov potencijal, međugeneracijska solidarnost, a onda dolazimo do četvrtog stupa – legalnih migracija”.
„Hrvatska postaje destinacija za velik broj stranih radnika (…) Uzmite u obzir da je u Hrvatskoj 2017. izdano oko 11.000 dozvola, prošle godine 124.000, a ove godine već više od 160.000“, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Božinović je dodao da integracija stranih radnika izazov koji muči i starije članice EU-a.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković izjavio je da demografski problemi ne muče samo Hrvatsku, već cijelu zapadnu civilizaciju, ustvrdivši da su „konzumerizam i uživanje u životu uzeli maha, što je Europu gurnulo u inferiornu poziciju u odnosu na ostatak svijeta“.
Demograf Stjepan Šterc rekao je novinarima na marginama konferencije da je potrebno „što manje ovakvih predstava, a što više ključnih strateških odluka temeljenih ne na političkom osjećaju, već na znanstvenim zakonitostima“. Izdvojio je Irsku, Sloveniju, Mađarsku i Izrael kao zemlje s modelima koji odolijevaju demografskim izazovima.
Gdje su rješenja?
Na žalost, iako se u naslovu konferencije spominju rješenja Europske komisije za lošu demografsku situaciju, ona, čini se, nisu ponuđena. Jandroković je u pravu kad kaže da su konzumerizam i uživanje uzeli maha. No to je tek vrh sante leda, tj. ideologija i politika koje se kriju u pozadini današnje otužne demografske situacije.
Šterc je u pravu kad kaže da su ovakve vrste konferencija tek predstava. Na njima ne da se ne nude rješenja, nego se čak ne utvrđuje ni pravo stanje stvari, tj. uzroci današnje situacije. Nije tu tek riječ o procesu demografske tranzicije, nego i o tome aa su nakon šezdesetosmaške revolucije u Europi inaugurirane protuživotne genderističke ideologije koje su prožele čitavo društvo. One promiču užitak i kulturu smrti, a preziru žrtvu i novi život.
Bez odbacivanja modernih perverzija i povratka kršćanstvu i kulturi života Europa nema nikakve izglede. Mjere ekonomske politike kakve provodi, primjerice, Mađarska dobre su i poželjne. I Hrvatska se donekle popravlja na tom planu. Demografska problematika nije, međutim, vezana isključivo uz ekonomsku situaciju. Njemačka je, primjerice, ekonomski div pa svejedno ima lošu demografsku situaciju.
Ključni su problemi vrijednosne prirode. Bez odbacivanja kulture smrti i bez promjene u mentalnom sklopu, nema ni promjene demografske slike u Europi. A za takvo što potreban je potpuni pokret na medijskom, političkom i svim drugim poljima. Pravilo je vrlo jednostavno: tamo gdje nema novih života – dolazi smrt.
