Vigilare je civilna udruga i djeluje unutar okvira civilnog društva. No, za učinkovito djelovanje potrebno je utjecati na politički sektor. Vigilare nema namjeru preporučiti svojim podupirateljima za koga glasovati u Europskim izborima. No, Vigilare zadržava pravo na odavanje javnog priznanja onim ljudima, uključujući i sabornicima koje su nam pomogli u našim javnim zagovarateljskim akcijama (umjetna oplodnja i spolni odgoj/dr. Judith Reisman).
To radimo zbog mogućnosti preferencijalnog (pojedinačnog) glasovanja gdje se, po želji, može glasovati za pojedinog kandidata, a ne za redoslijed liste kako su to stranke odredile.
Dvije osobe koje su blisko surađivale u dosadašnjim Vigilare akcijama, sada se kandidiraju za Europski parlament. Obojici želimo sve najbolje. Jedan je Krešimir Miletić (Hrast), a drugi Davor Stier (HDZ). Krešimir je već dobro poznat Vigilare podupirateljima, kao i njegovi stavovi i vrjednote. No, za one podupiratelje koji žele i da te vrjednote dobiju na političkoj težini i u jednoj parlamentarnoj stranci, tu je Davor Stier. Preferencijalnim glasom za njega, poslali biste jaku poruku vodstvu te (mainstream) političke opcije da su oni koji se izlažu radi tradicionalnih i konzervativnih vrjednota, nagrađeni s više glasova (i dakako više utjecaja na odlučivanje i smjer stranke). Vrijeme je da mi u civilnom sektoru počnemo ‘ispijati čaj’ i utjecati na sustav vrjednota unutar političkog sektora. Nakon razvijene suradnje s Vigilare oko saborskih rasprava o umjetnoj oplodnji i dolaska dr. Judith Reisman u Hrvatski sabor, Davor Stier namjerava sada suradnju s Vigilare nastaviti i u Europskom parlamentu.
V: Treći ste na listi br. 12 HDZ-a i koalicijskih partnera. Zašto bi birači trebali baš Vama dati glas u nedjelju 14. travnja?
DS: Po izbornom sustavu za Europski parlament, birači mogu zaokružiti listu i unutar te liste jednog kandidata kojeg preferiraju. To je tzv. „preferencijalni glas“. Prema svim istraživanjima, izborni prag proći će samo HDZ, SDP i Laburisti. Ali iz njihovih lista ući će u Europski parlament kandidati s najvećim brojem preferencijalnih glasova. U Europskom parlamentu namjeravam nastaviti suradnju s udrugom Vigilare i Centrom za obnovu kulture koju smo učinkovito razvili prilikom saborske rasprave o umjetnoj oplodnji i četvrtog modula Zdravstvenog odgoja.
V: Na koji način?
DS: Kao što sam to radio kao zastupnik u Hrvatskom saboru. Dakle, prvi smo put 2012. organizirali dolazak u Sabor predstavnika udruga koje promiču kulturu života, i to u formi sličnoj javnim saslušanjima ili „hearings“ američkog Kongresa i drugih svjetskih parlamenata. Pozvali smo saborske zastupnike iz svih političkih stranaka i oni su mogli u izravnoj komunikaciji s udrugama raspravljati o prijedlogu zakona i važnosti zaštite prava na život od začeća do prirodne smrti. To su naravno pratili i mediji.
V: Medijska je pozornost bila još veća kod dolaska dr. Reisman…
DS: To je bila prva vijest u svim medijima, a koristili smo isti model kao i za raspravu o umjetnoj oplodnji. Iz suparničkog tabora učinili su sve da dr. Reisman ne dođe u Sabor jer su znali kakav će to učinak imati za tijek rasprave o četvrtom modulu Zdravstvenog odgoja. Njima je bilo podnošljivo da se dr. Reisman pojavi u akademskim krugovima, ali nikako tamo gdje se donose političke odluke i zakoni Republike Hrvatske. No, nisu nas uspjeli zaustaviti. Znate, u tom trenutku više nisu bila u pitanju isključivo stajališta dr. Reisman, već sama sloboda govora u Hrvatskoj.
V: I u Europi su kršćanske vrijednosti često pod udarom?
DS: Zato je bitno da se naš glas čuje u Europskom parlamentu. Kao što je papa Benedikt XVI. poručio prilikom pastoralnog posjeta u lipnju 2011., Hrvatska je oduvijek bila dio Europe, ali sada mora postati dio političke i institucionalne Europe, postati dio Europske unije i u nju unijeti svoje hrvatske i kršćanske vrijednosti. Ima već sada u Europskom parlamentu zastupnika iz drugih zemalja članica koji promiču kršćanske vrijednosti i s njima ćemo zajedno raditi. Jer mi smo za Europu, ali ne bilo kakvu Europu. Mi smo za Europu koja se neće stidjeti svojih kršćanskih korijena.
