Četvrtak, 28. ožujka 2024.

Hoće li turisti obilaziti i Titove grobnice?

Europski sud za ljudska prava jučer je, baveći se slučajem iz Rumunjske, presudio da države imaju pravo ukinuti političke stranke koje se ne distanciraju od bivših komunističkih partija, nego nastavljaju s političkim idejama na potpuno istom tragu. Zabrana rada takvih stranaka „nužna je u demokratskom društvu”, presudio je ESLJP u jučer objavljenoj presudi u Strasbourgu.
U isto vrijeme dok Europski sud za ljudska prava izriče presudu koja sankcionira komunističko naslijeđe, u Hrvatskoj su komunističke ideje življe nego ikada.
Pritom ne mislimo samo na otvorene prokomunističke stranke tipa Radnička fronta, nego još više na činjenicu da je ukupna hrvatska politička struktura dominantno kapacitirana bivšim komunističkim kadrom ili njihovim podmlatkom.
Štoviše, u glavnom gradu Hrvatske od nedavno je dostupan novi turistički obilazak „Walk With Tito“ ili „Šetnja s Titom“.
Prema zamislima autorice ove turističke ponude, Danijele Matijević, radi se o obilasku zagrebačkog Donjeg grada i upoznavanju s nekima od najvažnijih događaja vezanih za „Titov revolucionarni i državni put“.
Josip Broz Tito, prema magazinu Bildt, deseti je najveći megaubojica 20. stoljeća, glavni organizator masovnih ubojstva nakon svršetka Drugoga svjetskog rata, ali i krvavi diktator koji je desetljećima bio na čelu totalitarnoga jugoslavensko-komunističkog režima koji je likvidirao neistomišljenike i u korijenu rezao bilo kakve naznake demokracije i političkog pluralizma.
Zagreb je i dan danas prepun neotkrivenih jama u koje su Titovi komunisti bacali likvidirane političke neistomišljenike.
Hoće li obilazak Zagreba obuhvaćati i ta mjesta Titova „revolucionarnog puta“ ili su komunistički zločini u Hrvatskoj i dalje tabu tema, a njihovo otkrivanje „akt obnove fašizma“?
Promicanjem Titova lika i (ne)djela aktualna zagrebačka gradska vlast, na čelu s Tomislavom Tomaševićem, otvoreno se svrstava uz komunističko naslijeđe, što je protivno recentnoj presudi Europskog suda za ljudska prava.
Hoće li presuda ESLJP-a i u Hrvatskoj proizvesti pravne učinke ili ćemo i dalje imati primjenu Titova pravnog „načela“ da se ne treba držati zakona kao pijan plota?

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...