Na današnji dan ubijen je pri gušenju Rakovičke bune Eugen Kvaternik. Ta je buna pripremljena 7. listopada, kad su se u selu Broćancu okupili ustanici i izabrali Privremenu narodnu hrvatsku vladu s Kvaternikom na čelu. Sljedećeg je dana izbila otvorena pobuna. Ustanici su iz Broćanca krenuli s 200 naoružanih graničara prema Rakovici koja je bila određena za sjedište vlade. Uz bunu su pristala sela: Rakovica, Broćanac, Brezovac, Mašvina, Plavča Draga i Močila. Pravoslavci iz navedenih mjesta također su sudjelovali u buni. Idućeg dana (9. listopada) ustanici su, s Kvaternikom na čelu, krenuli prema Plaškom.
Tada je reagirala austrijska vojska. Na ustanike je poslana Ogulinska regimenta. Vojska je pogubila Eugena Kvaternika, čime je ustanak bio završen. Kvaternikov je plan bio osnovati nezavisnu hrvatsku vladu na čelu s Antom Starčevićem.
Politički ciljevi pobune bili su sljedeći: 1. oslobođenje hrvatskog naroda od austrijsko-mađarskog jarma 2. proglašenje neovisne Hrvatske 3. jednakost pred zakonom 4. općinska samouprava 5. ukidanje vojničke uprave u Granici i uvođenje slobodnih županija 5. poštovanje obaju vjeroispovijedi u ljubavi i slozi. Ili ukratko: „ni pod Mađare, ni pod Švabe, jer mi ne ćemo ni jedno ni drugo gospodstvo, mi hoćemo slobodnu i samostalnu svoju Hrvatsku!”. Kvaternik je ciljano za mjesto ustanka izabrao Rakovicu, računajući na nezadovoljstvo koje je vladalo u tamošnjoj Ogulinskoj pukovniji. Ustanak je završio na tragičan način.
Ne imade na svijetu naroda toli snižene ćudi koji si ne bi samostalnost države svoje želio; pojedini članovi naroda mogu biti izdajicama; glupost u narodnoj politici može prouzročiti da većina voditelja naroda posrne za putem podanosti svoje: no narod vazda se otimlje tuđinstvu, bi reć to je prirođeni čovječanstvu nagon uzdržanja političkog. (E. Kvaternik)
