U pozivnicama koje je 2. studenoga poslao Kolegij kvestora Nacionalne skupštine službeno je potvrđeno održavanje tradicionalnoga prijma za djecu zaposlenika parlamenta i državnih službenika. Postoji, međutim, jedan detalj: izraz „Božić“ tajanstveno je nestao iz rječnika ove institucije. Zamijenjen je izrazom „proslave kraja godine“.
Nije ovo prvi put da francuske javne institucije odustaju od naziva Božića i zamjenjuju ga neutralno zvučećim „proslavama kraja godine“. Novo nazivlje kritizirala je zastupnica stranke Identitet i slobode Anne Sicard, koja je o toj „semantičkoj“ zamjeni izvijestila na društvenim mrežama. Upozorila je da službe predsjednice Nacionalne skupštine Yaël Braun-Pivet sustavno uklanjaju izraz „Božić“ i iz pozivnica koje se zastupnicima šalju za svečanost paljenja lampica na božićnom drvcu u sjedištu parlamenta, odnosno Bourbonskoj palači. Zastupnica je retorički upitala hoće li službe parlamenta, pod pritiskom ljevičarske Nepokorene Francuske (La France insoumise), otići još dalje i „promijeniti naziv Bourbonske palače kako bi zatrle svaki trag Ancien Régimea“.
Ogorčenje je razumljivo, ali brisanje božićne tradicije traje već godinama. Još je u srpnju 2025. isti Kolegij kvestora odobrio proračunska sredstva za organizaciju događaja nazvanoga „Prosinački festival božićnoga drvca“. Time je promijenjeno nazivlje koje se upotrebljavalo prethodnih godina.
Naizgled je riječ o sitnom detalju, ali potiskivanje božićne tradicije iz parlamenta predstavlja poticaj sličnim lokalnim pothvatima različitih militantnih laicista i antireligijskoj kampanji političara krajnje ljevice.
U prosincu 2025. zastupnica LFI-ja (Nepokorene Francuske) Marie Mesmeur dospjela je na naslovnice u Rennesu hvaleći se sudjelovanjem na događaju koji je nazvala „školskim zimskim festivalom“, premda je zapravo bila riječ o božićnom sajmu. U pariškom predgrađu Asnières iste je godine političar LFI-ja i komunistički senator Pierre Ouzoulias tužio lokalne gradske novine zbog objavljivanja uredničkoga teksta koji je podsjetio na kršćanske korijene Božića, uz ilustraciju Kristova rođenja.
U rujnu ove godine u mjestu Pleurtuit u departmanu Ille-et-Vilaine većina gradskoga vijeća, koju čine predstavnici centrističke koalicije, odlučila je promijeniti naziv prosinačkoga sajma u „Začarano selo 2026.“. Vijećnici Nacionalnoga okupljanja i Unije desnice za Republiku tražili su da događaj nosi naziv „Začarano božićno selo“, ali bez uspjeha.
Polako počinju i novi „laicistički ratovi“ oko božićnih jaslica. Ljevica plan postavljanja monumentalnih božićnih jaslica u Perpignanu, s figurama visokima do 18 metara, smatra „činom protivnim sekularnom univerzalizmu“. Nakon prijava i zatvaranja jaslica koje su 2025. bile postavljene u samoj gradskoj vijećnici, desni gradonačelnik Louis Aliot priprema novu instalaciju, ovaj put na otvorenome. Marija, Josip i Dijete Isus bit će prikazani monumentalnim figurama postavljenima na gradskom trgu.
Gradsko vijeće Perpignana nakon nekoliko godina prijepora oko božićnih jaslica postavljanih u gradskoj vijećnici odlučilo je izložbu premjestiti na gradski trg. Grad je predvidio kupnju triju monumentalnih kipova Svete Obitelji koji će tijekom božićnoga razdoblja 2026. biti postavljeni u središtu grada. Figure, koje je osmislio španjolski umjetnik José Manuel García Esquiva, poznat kao „Pachi“, bit će visoke nekoliko metara: Josip i Marija trebali bi biti visoki čak 18 metara, a Dijete Isus četiri metra. Gradske vlasti instalaciju predstavljaju kao „jedinstvenu atrakciju u Francuskoj“. Perpignan je za projekt izdvojio 120 tisuća eura.
Gradsko vijeće odluku opravdava lokalnom tradicijom – pessebreom, katalonskom tradicijom božićnih jaslica koja zauzima posebno mjesto u proslavi Božića u Kataloniji, ali i gospodarskim i turističkim koristima za grad. Kao primjer navodi se španjolski Alicante, gdje su monumentalne božićne jaslice istoga umjetnika tijekom blagdana postale nezaobilazno turističko odredište. José Manuel García Esquiva proslavio se upravo zahvaljujući instalaciji Belén Gigante („Velike jaslice“) u Alicanteu, a njegove monumentalne figure stekle su međunarodnu slavu.
Pozadina sadašnjega pothvata odluka je Upravnog suda u Montpellieru iz 2025., kojim je poništena odluka gradonačelnika Perpignana da jaslice postavi u dvorištu gradske vijećnice. Sud je zaključio da takva instalacija ne ispunjava zahtjeve koji proizlaze iz načela neutralnosti javnih institucija.
Ovoga će puta, kako uvjeravaju gradske vlasti, instalacija biti postavljena u skladu s važećim propisima. Ljevičarska oporba ipak ne namjerava odustati. Projekt naziva „ideološkim činom protivnim sekularnom univerzalizmu“. Ljevičarska Liga za ljudska prava Istočnih Pireneja odluku gradskoga vijeća proglasila je „kršenjem načela zakona o laicitetu države iz 1905.“, a njezin predsjednik Henri Saurine najavljuje nove prijave sudu.
Otpor potiskivanju božićne tradicije traje, premda u mnogim francuskim gradovima kojima upravlja ljevica problem postaju čak i obična božićna drvca, dok se Božić zamjenjuje neobično zvučećim „proslavama kraja godine“. Božićne jaslice više nisu samo dio blagdanskoga ukrasa. Postale su simbol mnogo dubljega spora o civilizacijskim korijenima Francuske.
