S predsjednikom u bijegu, utrostručenim cijenama i bez izvršne vlasti, Šri Lanka je u krizi nakon što je zabranila kemijsko gnojivo.
Snimke Šrilančana koji plivaju u bazenu u predsjedničkoj rezidenciji i deseci tisuća ljudi koji dolaze u predsjedničku rezidenciju postali su viralni tijekom ovog tjedna, ali malo dragocjenih vijesti o zelenim politikama koje su ovu otočnu državu ostavile u anarhiji su dospjele na naslovnice.
Nakon mjeseci prosvjeda, građani Šri Lanke su upali u predsjedničku rezidenciju, dok su spalili premijerovu rezidenciju u subotu nakon što su oba čelnika pobjegla. Predsjednik Gotabaya Rajapaksa pobjegao je u srijedu na Maldive nakon što je podnio ostavku, a premijer obećava vlastitu ostavku čim se pojavi zamjena.
U Šri Lanki je nestalo goriva, a građani moraju čekati danima samo da djelomično napune svoje spremnike. Nestanci struje su svakodnevna pojava. Stopa inflacije u Šri Lanki dosegnula je nevjerojatnih 54,6 posto u lipnju, a rastući troškovi hrane, odjeće, prijevoza i struje – od kojih su neki tri puta veći od normalne cijene – smanjili su vrijednost nacionalne valute rupije. Budući da je Šri Lanka otočna zemlja, loviti svježu ribu umjesto kupovine hrane bilo bi olakšanje, ali nema dizela pomoću kojega bi ribari otišli na more loviti ju.
Ova kriza u Šri Lanki započela je 2019. Osim što je zemlja bila opterećena godinama lošeg upravljanja raznih vlada, isto tako je bila opterećena sve većim dugom i neadekvatnim stopama proizvodnje. Predsjednik Rajapaksa je naslijedio svoga brata 2019., a njegova je administracija odlučila mijenjati stope poreza što je samo pogoršalo situaciju.
U 2020. zemlju je pogodila COVID – 19 pandemija, a dug joj je narastao prešao 101 posto u odnosu na BDP. Pandemija je onemogućila veliki dio turističke industrije Šri Lanke, koja je činila gotovo dvanaest posto njezina BDP-a. Povećanje cijena energenata u 2022. samo je dodatno odvuklo naciju u gospodarsku krizu, a državni dug Šri Lanke za 2022. procjenjuje se na gotovo 109 posto u odnosu na njezin BDP.
Inflacijski šok iz 2021. kasnije je prerastao u gospodarsku krizu uvelike zahvaljujući klimatskom radikalizmu. Navučena propagandom organizacije „European Green Deal“, vlada Šri Lanke je u travnju 2021. zabranila glavnu stvar koja pokreće njezino gospodarstvo temeljeno na poljoprivredi, a to je kemijsko gnojivo. Na otoku na kojem je petnaest milijuna od dvadeset dva milijuna ljudi glavni izvor prihoda ima u poljoprivredi je najviše bilo pogođeno zabranom kemijskog goriva. Kada je vlada shvatila pogrješku bilo je prekasno.
Jedna trećina poljoprivrednih površina nije bila obrađena 2021., a osamdeset pet posto poljoprivrednika suočilo se s gubicima usjeva. Mali poljoprivrednici podnijeli su najveći teret i prijavili su pad prinosa od pedeset do šezdeset posto. Cijene mrkve i rajčice porasle su pet puta u odnosu na početnu cijenu. Proizvodnja riže u Šri Lanki pala je za dvadeset posto, a cijene su skočile pedeset posto u razdoblju od šest mjeseci. Upravo su nestašice prisilile vladu Šri Lanke da uvezu žitarice u vrijednosti od četiristo pedeset milijuna dolara.
Što je još gore, zabrana upotreba kemijskih gnojiva pogodila je industriju čaja, drugi najveći izvozni proizvod ove zemlje. Šri Lanka je 2019. izvezla čaj u vrijednosti od 1,24 milijarde dolara. Tim je izvozom plaćen čak 71 posto uvezene hrane u zemlju do 2021. Nakon zabrane upotrebe kemijskih goriva u travnju ove godine, industrija čaja je doživjela krah, s padom proizvodnje i izvoza za čak osamnaest posto od studenoga 2021. do veljače 2022., što je najveći pad u zadnje dvadeset tri godine.
Predsjednik Rajapaksa je odustao od svog cilja da učini Šri Lanku prvom nacijom koja će u potpunosti prihvatiti organski uzgoj i ukinuo zabranu kemijskih gnojiva u studenom 2021., ali šteta je već bila učinjena. Međunarodna pohvala Šri Lanke zbog odluke da prihvate inicijativu nije učinila dobro građanima Šri Lanke.
Čak i Europska unija, koja promovira zelene politike, primjećuje da „Green Deal“ nije dobar. Ranije ovog mjeseca, nakon što energija dobivena iz sunca i vjetra nije uspjela zadržati niske cijene plina u Europi, Europska Unija je izglasovala uključivanje nekih oblika nuklearne energije i prirodnog plina pod oznaku „zelene energije“.
Beth Whitehead je stažistica u časopisu „The Federalist“ i završava studij novinarstva na koledžu Patrick Henry.
