Američki vojni čelnici duboko su zabrinuti zbog porasta pomorskih luka u vlasništvu Kine u Latinskoj Americi i na Karibima što bi „moglo koristiti njihovoj vojsci“, navodi se u izvješću Američko-kineske komisije (USCC).
„Zašto Kina treba graditi pomorske baze diljem svijeta?“, rekao je republikanski senator Marco Rubio, član odbora za obavještajne službe Senata. „Kinezi bi mogli imati pravo nacionalizirati i operacionalizirali bilo koju luku u svijetu koju kontroliraju u vrijeme sukoba, ako je potrebno, a mi ne ćemo moći ništa učiniti u vezi s tim“.
Kineske državne tvrtke uključene su u izgradnju otprilike četrdesetak luka s obje strane Panamskog kanala, navodi se u izvješću. Kineska vojska već ima stanicu za praćenje svemira u Argentini.
U Brazilu, najvećoj i najbogatijoj zemlji Južne Amerike, kineske državne tvrtke grade ili iznajmljuju luke duž goleme atlantske obale Brazila. Ulaganja su pozicionirala „Kinu da dodatno poveća svoju vojnu prisutnost u budućnosti“, stoji u izvješću USCC-a.
U travnju je najveći kineski državni prerađivač hrane osigurao dugoročni najam terminala u najvećoj brazilskoj luci u blizini São Paula. Druge kineske državne tvrtke kontroliraju luke na sjevernoj obali i u blizini Rio de Janeira.
„Svaku tvrtku u Kini, koliko god privatna tvrdila da je, kontrolira Komunistička partija jer ne bi postojala da Komunistička partija nije željela da postoji“, rekao je Rubio.
Kina je potrošila više od 2,25 bilijuna dolara na strana ulaganja i izgradnju pomorskih luka od 2005., prema izvještaju na web stranici American Enterprise Institute.
To uključuje više od 73 milijarde dolara za projekte u Brazilu bogatom resursima. Investicijski i građevinski projekti uvelike uključuju ključne infrastrukturne projekte poput brodskih luka i sustava masovnog prijevoza. Kineski državni mediji su nedavno sklopili ugovore s najvećom brazilskom televizijskom kućom o koprodukciji sapunica i drugih sadržaja.
„Kina je dobivala pozicije ovdje u Brazilu dok smo se rješavali državnih kompanija“, rekao je Filipe Martins, posebni savjetnik brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara. „Dok se odvijao proces privatizacije ovdje u Brazilu tijekom 90-ih i 2000-ih, oni su kupovali puno tvrtki“.
Vidljiv je sve veći utjecaj Kine i opadajući utjecaj Sjedinjenih Država u regiji.
Kina je 2009. potisnula Sjedinjene Američke Države s mjesta glavnog trgovačkog partnera Brazila. Brazil izvozi goleme količine poljoprivrednih proizvoda i sirovina, uključujući željeznu rudu i naftu, u Kinu.
„Vrlo je jasno da razmišljaju o Brazilu kao izvoru hrane i drugih stvari. Kinezi moraju nastaviti s rastom gospodarstva“, rekao je Martins.
Tvrtke povezane s Komunističkom partijom Kine kontroliraju postrojenja za proizvodnju električne energije, uz luke i projekte masovnog prijevoza.
Uspon Kine u regiji potaknuo je uspon Bolsonara, političkog autsajdera koji je suprotstavljanje Kini učinio središnjom točkom svoje prve predsjedničke kampanje (2018.).
Nakon pobjede na izborima Bolsonaro se borio protiv uvoza kineskih cjepiva. Protivio se zakonu koji bi kineskim tvrtkama olakšao kupnju brazilskih izvora.
„Pokušali smo učiniti stvari drugačije. Nastavite s privatizacijom, da, ali uz neku vrstu jamstva da ono što se privatizira ne će postati vlasništvo treće strane“, rekao je Bolsonaro Tuckeru Carlsonu u intervjuu objavljenom u dokumentarcu koji možete pogledati na Fox News.
Neki od Bolsonarovih rođaka i viših članova kabineta napali su Kinu na društvenim mrežama, što je izazvalo oštre osude kineskog veleposlanika u Brazilu.
Bolsonaro, desničarski populist koji se često uspoređuje s bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom, rekao je da je pokušao privući više ulaganja iz Sjedinjenih Američkih Država.
„Jako bih volio da Amerikanci sudjeluju s više ulaganja u Brazilu“, rekao je Carlsonu. „Još dok sam bio malo dijete, Sjedinjene Američke Države bile su viđene kao primjer“.
Američki dužnosnici opetovano su odbacili Bolsonarove izjave, koji je rekao da ga je predsjednik Joe Biden prezreo na summitu G20 i nazvao ga samo jednom tijekom njegove prve godine u Bijeloj kući. U srpnju je grupa od dvadeset tri demokrata u Zastupničkom domu poslala pismo Bidenu osuđujući brazilskog predsjednika Bolsonara.
Sljedeći mjesec predsjednik Bolsonaro bi se trebao suočiti s popularnim bivšim predsjednikom Luizom Ináciom Lulom da Silvom, koji je u govorima hvalio „kineski model“.
„Mislim da je Kina primjer razvoja za svijet“, rekao je u jednom intervjuu bivši brazilski predsjednik o odnosima Kine i Brazila.
