Obraćajući se na konferenciji o klimatskim promjenama čiji je domaćin Vatikan, papa Franjo pozvao je na „novu globalnu financijsku povelju“ do 2025. koja bi bila usredotočena na klimatske promjene i „ekološki dug“.
„Potrebno je razviti novu financijsku arhitekturu koja će moći odgovoriti na zahtjeve globalnog juga i otočnih država koje su ozbiljno pogođene klimatskim katastrofama“, rekao je papa Franjo.
Papa je ovaj poziv uputio tijekom svojega uvodnog govora na konferenciji „Klimatska kriza do otpornosti na klimatske promjene“, koju su zajednički organizirale Vatikanska Papinska akademija znanosti i Papinska Akademija društvenih znanosti. Iznoseći trostruki akcijski plan za odgovor na „planetarnu krizu“, Franjo je rekao sudionicima da svaka takva akcija mora biti usredotočena na financijsku akciju.
Papin trostruki plan također je istaknuo njegov poziv na „promjene politike“ temeljene na pridržavanju klime i smanjenju zagrijavanja, ovisnosti o fosilnim gorivima i ugljičnom dioksidu.
Franjin poziv na politike povezane s financijama za provedbu ciljeva klimatskih promjena posebno će toplo dočekati neki sudionici vatikanske konferencije. Među brojnim sudionicima i govornicima na trodnevnom događaju bili su gorljivi zagovornici klimatskih promjena, guverner Kalifornije Gavin Newsom, gradonačelnik Londona Sadiq Khan, guvernerka New Yorka Kathy Hochul, lezbijska guvernerka Massachusettsa Maura Healey, zajedno s akademicima i političarima iz Južna Amerika, Afrika, Italija i Tajvan.
Iako nisu dani daljnji detalji o povelji koju je papa Franjo spominjao, posljednjih godina povećana je pozornost posvećena koordinaciji klimatskih politika s financijama, izvođenju „zamjene duga za prirodu“ u skladu s politikama Svjetskog gospodarskog foruma i rješavanju „ekološkog duga“, što je izraz koji Franjo redovito koristi.
Prošlog 4. listopada Franjo je objavio drugi dio svoje ekološke enciklike Laudato Si iz 2015. u obliku apostolske pobudnice Laudate Deum, u kojoj je uputio oštre pozive na „obvezne“ mjere diljem svijeta za rješavanje pitanja „klimatskih promjena“.
Franjini često ponavljani stihovi na tu temu opetovano su rodili sličnosti s osjećajima koje je izrazio ključni globalist i utemeljitelj Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) Klaus Schwab, čiji je predloženi antikatolički „Veliki reset“ poduprt fokusom na „zelene“ financijske agende, budući da spominje „povlačenje subvencija za fosilna goriva“ i novi financijski sustav temeljen na „ulaganjima“ koja promiču „jednakost i održivost“ i izgradnju zelene ‘urbane’ infrastrukture“.
Doista, svijet financija jedan je od sektora koji je najviše posvećen provedbi politika „klimatskih promjena“, poput onih zacrtanih Pariškim sporazumom – pro-abortus klimatskim sporazumom kojemu se Vatikan pridružio 2022. godine.
Manje poznati treći cilj Pariškog sporazuma odnosi se izravno na financijski element dokumenta, osiguravajući da budućnost globalnih financija bude izravno povezana s različitim naporima u borbi protiv klimatskih promjena navedenih u Pariškom sporazumu. Ono glasi: Usklađivanje financijskih tokova s putem prema niskim emisijama stakleničkih plinova i razvoju otpornom na klimatske promjene.
