Kardinal Robert Francis Prevost (69) izabran je za 267. papu Rimokatoličke crkve. Uzeo je papinsko ime Lav XIV. i postao prvi papa iz Sjedinjenih Američkih Država.
Kako je prethodno pisao John L. Allen za Crux u seriji Papabile for the Day, nekada se smatralo da je ideja o američkom papi gotovo nezamisliva. U početku je to bilo zbog logističkih razloga – parobrodima iz Novoga svijeta trebalo je predugo da stignu u Rim, pa su američki kardinali često dolazili prekasno za glasovanje, a ionako nisu bili dio nadmudrivanja prije konklave.
Kasnije je prepreka postala geopolitička. Smatralo se da se ne može imati „papu iz supersile“, jer bi se mnogi diljem svijeta pitali donose li se papinske odluke u Vatikanu ili u sjedištu CIA-e u Langleyu.
Danas ta logika djeluje zastarjelo. Amerika više nije jedina svjetska supersila, a dinamika unutar Kardinalskog zbora znatno se promijenila. Geografsko podrijetlo više nije presudno pri izboru – kardinali sve više procjenjuju duhovni, politički i osobni profil kandidata.
I tako svijet sada ima svog prvog papu iz Sjedinjenih Američkih Država, koji nasljeđuje papu Franju, 266. papu.
Novi papa, u dobi od 69 godina, posljednje je dvije godine predvodio moćni vatikanski Dikasterij za biskupe pod papom Franjom. Ta je funkcija uključivala savjetovanje Pape pri imenovanju novih biskupa diljem svijeta, što je – među ostalim – odličan način za stjecanje utjecaja i prijatelja u hijerarhiji Crkve.
Kako su ga kolege prelati upoznavali, mnogima se svidjelo ono što su vidjeli: umjerena, uravnotežena osoba poznata po zdravom rasuđivanju i istančanoj sposobnosti slušanja – netko tko ne mora biti glasan da bi bio shvaćen ozbiljno.
Prevost je rođen 1955. u Chicagu, u obitelji talijanskog, francuskog i španjolskog podrijetla. Pohađao je srednju školu u sjemeništu koje su vodili augustinci (Ordo sancti Augustini), a zatim se upisao na Sveučilište Villanova u Philadelphiji, gdje je 1977. stekao diplomu iz matematike. Te iste godine pridružio se augustinskom redu i započeo studij na Katoličkoj teološkoj uniji, gdje je 1982. magistrirao teologiju. (Prevost je prvi bivši student CTU-a koji je imenovan kardinalom.)
Potom je poslan u Rim, gdje je doktorirao kanonsko pravo na Sveučilištu sv. Tome Akvinskog, poznatom kao Angelicum, kojim upravljaju dominikanci.
Godine 1985. pridružio se augustinskoj misiji u Peruu. Njegove liderske sposobnosti brzo su uočene – imenovan je kancelarom teritorijalne prelature Chulucanas (1985.–1986.). Nakon nekoliko godina službe u Chicagu kao promotor duhovnih zvanja, vratio se u Peru, gdje je vodio augustinsko sjemenište u Trujillu, predavao kanonsko pravo i obnašao dužnost prefekta studija u biskupijskim sjemeništima.
U svećeničkom životu postoji staro pravilo: kompetentnost često znači više obveza. Tako je Prevost, uz redovne obaveze, služio i kao župnik, biskupijski službenik, voditelj formacije i sudski vikar.
Godine 1999. vratio se u Chicago kao prior svoje provincije. U tom je razdoblju donio odluku kojom se svećeniku optuženom za zlostavljanje dopušta stanovanje u blizini škole – potez koji je kasnije izazvao kritike, iako je tada predstavljao formalizaciju ranijeg dogovora. To se dogodilo prije nego što su 2002. godine doneseni novi standardi za postupanje u takvim slučajevima.
Godine 2001. izabran je za generalnog priora cijelog augustinskog reda, sa sjedištem u Rimu, u Papinskom patrističkom institutu Augustinianum, smještenom uz Trg svetog Petra. Na toj je dužnosti proveo dva mandata, stekavši reputaciju sposobnog vođe i administratora. Nakon kratkog povratka u Chicago (2013.–2014.) kao direktor formacije, papa Franjo imenovao ga je 2014. apostolskim upraviteljem biskupije Chiclayo u Peruu, a godinu dana kasnije postao je dijecezanski biskup.
Peruanska biskupska konferencija bila je podijeljena između ljevice bliske teologiji oslobođenja i desnice povezane s Opusom Dei. U takvom kontekstu Prevost je djelovao kao umjereni glas. Od 2018. do 2023. bio je potpredsjednik konferencije.
U veljači prošle godine papa Franjo promovirao ga je u red kardinala-biskupa – čin povjerenja, unatoč tome što su, prema nekim izvješćima, njih dvojica povremeno imala neslaganja. No Franjo je u Prevostu prepoznao čovjeka na kojega se može osloniti.
Očito je isto zaključio i dovoljan broj od 133 izbornika u Kardinalskom zboru.
Svijet sada ima novog papu – papu Lava XIV.
