Inicijativa triju mora, kao ideja povezivanja država srednje i istočne Europe između Jadrana, Baltika i Crnog mora, pokrenuta je u ljeto 2016. u hrvatsko-poljskoj suradnji. Nakon dubrovačkoga summita 2016., održano je još šest sastanaka na vrhu u Varšavi, Bukureštu, Ljubljani, Tallinu, Sofiji, a ovih dana i u Rigi.
Područje Inicijative Jadran-Baltik-Crno more predstavlja 28% teritorija Unije i 22% njezina stanovništva, ali i samo oko 10% BDP-a. Ciljevi Inicijative Jadran-Baltik-Crno more odnose se na jačanje regionalne političke, ekonomske, infrastrukturne, energetske i sigurnosne suradnje.
Zajednički ekonomski projekti predstavljaju potencijalno najsnažnije vezivno tkivo zemalja između tri mora, mnogo snažnije nego što to može biti politička sfera koja je od početka predmet kontroverzi (primjerice, odnos prema Rusiji i današnje soliranje Mađarske).
Osim ekonomskoga saveza, postoje perspektive i za razvijanje nekih aspekata zajedničke vanjske i sigurnosne politike, a jedan od elemenata sigurnosti jačanje je energetske sigurnosti. Zemlje ovoga prostora dijele i određene kulturološke sličnosti. Inicijativa uživa snažnu potporu Sjedinjenih Američkih Država.
U Hrvatskoj je predsjednik Republike Zoran Milanović, za razliku od svoje prethodnice Kolinde Grabar-Kitarović, protivnik Inicijative triju mora (Inicijativa, tvrdi Milanović, iritira Moskvu i Berlin), a Vlada daje barem deklarativnu potporu projektu. Rat u Ukrajini ojačao je važnost ove Inicijative, a doveo je i do većega angažmana predsjednika Vlade Andreja Plenkovića.
Na ovotjednom summitu u Rigi najavljeno je podizanje kapaciteta LNG terminala na Krku s 2,9 na 6,1 milijardi kubičnih metara plina, čime Hrvatska ide daleko iznad potreba hrvatskih gospodarstva i kućanstava i tako postaje regionalno energetsko čvorište.
Hrvatska je fondu predložila jedanaest projekata, jedan iz područja digitalne infrastrukture, tri u energetici i sedam u prometu. Oni uključuju dovršetak autoceste A5, naftni i plinski terminal u luci Ploče, unaprjeđenje željezničke mreže i riječnih kanala, proširenje LNG Terminala na Krku i luke Rijeka.
Američki državni tajnik najavio je veliki američki financijski zamah Inicijativi triju mora, naglasivši da je platforma suradnje 12 država srednje i istočne Europe dodatno dobila na važnosti nakon ruskog napada na Ukrajinu. Na summitu u Rigi dvanaest zemalja srednje i istočne Europe obvezalo se poduprijeti Ukrajinu u kao kandidatkinju za članstvo u EU-u.
Hrvatska u Inicijativi triju mora ima svoje ekonomske interese, ali i geopolitičke (odmak od tzv. Zapadnog Balkana) i sigurnosne.
Kao povijesno srednjoeuropskoj zemlji Hrvatskoj je Inicijativa triju mora adekvatan geopolitički i kulturološki okvir.
