Čak 66,3 posto stanovništva u Hrvatskoj ima poteškoće s podmirivanjem osnovnih mjesečnih troškova, pokazuje najnovije istraživanje.
Hrvatska se prema ovom kriteriju našla na neslavnom četvrtom mjestu u Europskoj uniji po broju stanovnika koji ima probleme s troškovima poput režija, stanarine i hrane.
Od Hrvatske su u slabijoj poziciji još samo stanovnici Grčke, Rumunjske i Bugarske.
Prosječan Hrvat, na žalost, nakon uvođenja eura sve teže živi. Očekivano, ako se poznaje struktura hrvatske ekonomije.
Ekonomija koja se bazira na EU fondovima, doznakama iz inozemstva i turizmu dugoročno nije održiva i ovisi od vremena kad je globalno dobra ekonomska konjuktura. U prvoj snažnijoj krizi dolazi do velikih problema.
Ne može se, doduše, reći da plaće nisu porasle, no taj je rast uglavnom vezan uz javni sektor. Plaće rastu u javnom sektoru, na račun privatnog sektora koji teško može slijediti taj rast.
Rast cijena je s druge strane takav da ga rast plaća teško može pratiti. Hrvatska ima više cijene nekih osnovnih proizvoda i usluga i od bogate Njemačke gdje kupci imaju daleko veću kupovnu moć.
Takvo stanje nije normalno i nije održivo.
No Hrvatsku se očito tretira kao zemlju za izvlačenje radne snage i resursa i mjesto gdje bogatije zemlje po visokim cijenama plasiraju svoje često nekvalitetne proizvode.
Divljanje cijena i pad životnog standarda kod mnogih će Hrvata ponovno potaknuti želju za iseljavanje. No to možda i je cilj?
Nije bez razloga bivši njemački kancelar Gerhard Schröder govorio o tome da sustav obrazovanja u Hrvatskoj i zemljama tzv. zapadnog Balkana treba organizirati po uzoru na njemački kako bi se ovo stanovništvo lakše adaptiralo na njemačko tržište rada. Za Njemačku i bogatije zemlje i Hrvatska i mnoge druge zemlje srednje i jugoistočne Europe predstavljaju kolonijalni rasadnik resursa i jeftine radne snage.
Političari možda to ne vide, ali nakon uvođenja eura cijene enormno divljaju. Politolog Anđelko Milardović nije daleko od istine kad kaže da su hrvatski alkemičari uspjeli 100 eura pretvoriti u vrijednost sto kuna.
Političari se za sebe pobrinu, a najveće će žrtve, kao i uvijek, biti obični ljudi…
