Danas se navršilo točno godinu dana od kad je Hamas izvršio teroristički napad na Izrael prilikom čega je ubijeno 1200 ljudi, a nekoliko stotina odvedeno kao taoci. Kao odgovor na napad Izrael je pokrenuo ofenzivu na Gazu koja i danas traje, a s obzirom na mali prostor ovoga područja i bliskost vojnih i civilnih objekata rezultira velikim ljudskim žrtvama.
Od početka novoga rata u Gazi u sukob je uključen i Hezbollah. Posljednjih dana Izrael je likvidirao vodstvo te terorističke organizacije, a pokrenuo je i kopnenu akciju na jugu Libanona. Kao odgovor na ubojstvo Hassana Nasrallaha, vođe Hebollaha, Iran je – s obzirom na to da predstavlja glavnog pokrovitelja ove milicije – napao Izrael raketama, uključujući i hipersonične. To je drugi napad nakon prvoga u travnju ove godine.
Za sada se čeka odgovor Izraela, a navodno bi se moglo gađati iranska naftna i nuklearna postrojenja. Iran je pritom već poručio da će u slučaju izraelskog odgovora idući napad biti još snažniji.
Nalazimo se pred mogućom eskalacijom. Ako bi, naime, došlo do rata Irana i Izraela nema sumnje kako bi se u rat uključile Sjedinjene Američke Države (američki razačari u istočnom Sredozemlju presretali su iranske rakete u posljednjem napadu), a nema sumnje da po strani ne bi ostala ni Rusija.
Nije isključeno da se nalazimo pred požarom regionalnog rata na Bliskom istoku koji bi mogao dobiti i šire razmjere.
Nema nikakve sumnje da Iran postaje ključnom muslimanskom zemljom Bliskog istoka. Ako bi uspio razviti nuklearno oružje (program već postoji) to bi dovelo do promjene ravnoteže snaga u regiji i do velikih problema po zapadne interese.
Širenjem rata Izrael nastoji iskoristiti trenutnu situaciju i činjenicu da je još uvijek u prednosti u odnosu na okolne zemlje zbog posjedovanja nuklearnog oružja. Tu je i još jedan element: Sjedinjene Američke Države, koje neupitno stoje iza Izraela, još uvijek predstavljaju najmoćniju globalnu silu.
Ipak, kako se težište moći seli prema azijsko-pacifičkoj regiji, a na Bliskom istoku sve više jača uloga Irana, ali i Rusije i Kine, u Izraelu žele iskoristiti sadašnji trenutak kako bi ostvarili određene vojno-političke ciljeve.
Kako bilo, Bliski istok trenutno, s obzirom na broj involviranih aktera, čini sigurnosno najopasniju točku svijeta, opasniju i od Ukrajine gdje se stanje također komplicira. U budućnosti u prvi plan će doći i azijsko-pacifička regija gdje se konfrontiraju sukobi SAD-a i Kine.
Svijet se sve više naoružava, diplomacije je sve manje, a geopolitički diskurs dominira međunarodnim odnosima. Nadamo se da je čelnicima globalnih i regionalnih sila ostalo barem djelić zdravog razuma i da se već ne nalazimo na pragu velikog rata.
