Nedavno je kardinal Raymond Burke u razgovoru s američkim voditeljem Shawnom Ryanom usporedio moralno stanje suvremenoga svijeta s biblijskim vremenima Sodome i Gomore. Upozorio je na seksualne izopačenosti, redefiniranje braka, medicinske zahvate kojima se mijenja spol te sve raširenije uvjerenje da čovjek može sam određivati vlastitu narav. Istospolni brak nazvao je herezom protiv vjere i samoga razuma.
Burk ističe da se u pozadini tih pojava nalazi pobuna protiv Božjega zakona. Čovjek sebi prisvaja pravo odlučivanja o životu i smrti, mijenjanju spolnoga identiteta i preoblikovanju ustanova koje su stoljećima činile temelje društva. Staro iskušenje iz Knjige Postanka – „bit ćete kao bogovi“ – dobilo je novo, transhumanističko ruho.
Suvremena zapadna civilizacija već desetljećima prolazi kroz duboku vrijednosnu revoluciju. Seksualna revolucija šezdesetih godina prošloga stoljeća dovela je u pitanje tradicionalno shvaćanje spolnosti, braka i obitelji. Seksualna revolucija otvorila je put legalizaciji pobačaja, redefiniranju braka, promicanju rodne ideologije i sve glasnijim zahtjevima za legalizaciju eutanazije.
U središtu svih tih rasprava nalazi se pitanje što je čovjek i postoje li objektivne granice njegove slobode.
Kršćanska antropologija polazi od toga da je čovjek stvoren na Božju sliku, da njegovo tijelo ima vlastito značenje te da sloboda podrazumijeva odgovornost. Nasuprot tomu, radikalni individualizam stavlja osobnu volju u središte moralnoga odlučivanja. Ako je pojedinac jedino mjerilo dobra i zla, kako odrediti granice njegovih postupaka?
Znanstveni i tehnološki napredak dodatno je zaoštrio takve dvojbe. Transhumanističke vizije usavršavanja čovjeka, genetički zahvati i mogućnosti suvremene medicine otvaraju pitanja koja su još donedavno pripadala znanstvenoj fantastici. Tehnička mogućnost određenoga zahvata, međutim, sama po sebi ne jamči njegovu moralnu opravdanost.
Seksualna revolucija i demografski slom
Suvremeni Zapad sve je više zaokupljen seksualnošću. Seksualni sadržaji preplavljuju medije, zabavnu industriju i digitalne platforme. Pornografija je postala golema industrija, a ljudska se intimnost sve češće pretvara u robu. Istodobno, mnoge zapadne zemlje suočavaju se s izrazito niskim natalitetom, odgađanjem roditeljstva i starenjem stanovništva.
Uz gospodarske i stambene probleme, u raspravama o demografskoj krizi potrebno je razmotriti i promjene vrijednosti. Potrošačka kultura potiče komociju, neprestano zadovoljavanje želja i individualni uspjeh. Roditeljstvo pak podrazumijeva odgovornost, odricanje i dugoročnu predanost i žrtvu. Društvo koje sve podređuje osobnoj ugodi teško pronalazi odgovor na pitanje žrtve za buduće naraštaje.
Burke u svojem izlaganju spominje i komunizam kao primjer ideologije koja je odbacivanjem Božjega zakona nastojala stvoriti novoga čovjeka. Povijesno iskustvo totalitarnih režima pokazuje opasnosti ideoloških projekata koji čovjeka žele potpuno podrediti unaprijed zamišljenomu društvenom poretku.
Biblijska Sodoma simbol je teškoga moralnog rasula. Uz seksualno nasilje opisano u Knjizi Postanka, prorok Ezekiel među njezinim grijesima navodi oholost, izobilje i ravnodušnost prema siromašnima.
Burkeove riječi upozorenje su društvu koje se ponosi materijalnim napretkom, a istodobno se suočava s iskorištavanjem čovjeka, raspadom međuljudskih odnosa i sve izraženijim gubitkom osjećaja odgovornosti.
Ni sami kršćani pritom ne mogu ostati na pukome zgražanju nad društvenim pojavama. Moralna obnova traži osobno obraćenje, dosljednost u vlastitome životu, odgovornost prema obitelji i solidarnost s bližnjima.
Civilizacija koja želi očuvati svoje temelje mora se iznova suočiti s pitanjima istine, ljudske naravi i moralne odgovornosti. Čovjekova tehnološka moć neprestano raste. Ostaje pitanje prati li je i odgovarajuća moralna zrelost.
