Prvobitno istraživanje Alzheimerove bolesti iz 2006. moglo bi sadržavati izmišljene rezultate, pokazalo je istraživanje časopisa Science.
Istraga je otkrila dokaze koji ukazuju na nekoliko slučajeva manipulacije slikama u radu Sylvaina Lesnéa, istraživača koji radi na Sveučilištu Minnesota i autora studije iz 2006. godine, piše ScienceAlert.
Rad, koji se u više od 2200 akademskih radova navodi kao referenca, pokrenuo je interes za specifični protein nazvan Aβ*56 kao obećavajuću metu za ranu intervenciju kod Alzheimerove bolesti.
Aβ*56 je beta-amiloid. Beta-amiloidi su proteini za koje je uočeno da se skupljaju u mozgu, što je fenomen za koji se vjeruje da je povezan s razvojem Alzheimerove bolesti. Nekoliko različitih vrsta ovih proteina potencijalne su mete za lijekove za liječenje Alzheimerove bolesti.
Zviždač Matthew Schrag, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Vanderbilt, prvi je NIH-u u siječnju 2022. prijavio svoju zabrinutost oko slika. Znanost je zamolila dva stručnjaka za analizu slika da pregledaju Lesnéov objavljeni rad. Ponovili su Sragovu zabrinutost. Identificirali su ukupno 20 “sumnjivih radova” čiji je autor Lesné, od kojih je 10 imalo veze s Aβ*56, prema Scienceu.
Nekoliko neimenovanih istraživača reklo je Alzforumu, časopisu usmjerenom na Alzheimerovu bolest, da su pokušali reproducirati rezultate, ali nisu uspjeli.
Čini se tako da se godinama trošio novac na istraživanje utemeljeno na lažnim podatcima. A tko zna: možda su oni koji su prvotno osporavali rezultate bili proglašeni protivnicima znanosti i napretka? Čini se da ipak ne treba a priori vjerovati niti znanstvenicima niti stručnjacima.
