Katolička biskupija u Nizozemskoj objavila je da će se šezdeset posto njenih crkava morati zatvoriti u sljedećih pet godina zbog sve manjeg broja vjernika, volontera i prihoda.
Biskup Jan Hendricks otkrio je planove za biskupiju Haarlem-Amsterdam na sastanku s oko devedeset svećenika, tj. upravitelja župa.
Biskupija, koja je osnovana 1559. godine, obuhvaća pokrajinu Sjevernu Nizozemsku, u sjeverozapadnu Nizozemskoj, kao i južni dio pokrajine Flevoland. Isto tako uključuje Amsterdam, glavni i najnaseljeniji grad zemlje.
Mons. Hendricks, koji vodi biskupiju od 2020., rekao je „kako je pandemija korona-virusa ubrzala proces smanjivanja vjernika u crkvama; vjernici u poodmakloj dobi postali su još stariji i prestali su ići u crkvu; drugi su se navikli na drugačiji format za nedjeljno jutro, volontera ima sve manje, a zborovi su se prestali skupljati“.
Biskupijske vlasti rekle su da će se 99 od sadašnje 164 katoličke crkve morati zatvoriti u razdoblju od pet godina. Od preostalih 65 crkava, 37 bi moglo funkcionirati u razdoblju od pet do deset godina kao „crkve podrške“, ostavljajući samo 28 „središnjih crkava“ koje se smatraju dugoročno održivima.
Generalni vikar mons. Bart Putter rekao je za The Pillar 26. rujna da biskupija nema popis crkava koje treba zatvoriti, ali se nada da će lokalne zajednice odrediti „središnje crkve“.
„Ideja je stvoriti dvadeset osam aktivnih mjesta evangelizacije. I nadamo se da će župnici i župni odbori to moći ostvariti”, rekao je generalni vikar.
Brojke objavljene na sastanku pokazuju da je broj posjetitelja SV. misa pao s više od 25.000 u 2013. na 12.000 u 2021. godini.
„Sudjelovanje na sv. misama je naglo opalo tijekom zadnjih desetljeća. To nije nedavni razvoj”, rekao je mons. Putter, koji je naglasio da je 50-ih oko 80% katoličkog stanovništva prisustvovalo Sv. Misi, u usporedbi s oko trenutnih 3% od 425.000 krštenih katolika u biskupiji.
Biskupija, koja od 2004. nastoji smanjiti broj crkava, poznata je po svojim jakim međunarodnim katoličkim zajednicama u urbanim područjima kao što su Amsterdam i Almere. Nova crkva otvorena je prošle godine u Almereu, koji se smatra najnovijim gradom u Nizozemskoj.
Vlč. Jan-Jaap van Peperstraten, svećenik koji djeluje u regiji Alkmaar, rekao je za The Pillar da, iako je smanjenje broja crkava neophodno, katolici po selima vjerojatno će biti najgore pogođeni.
„Prvi dopis iz biskupije o smanjenju broja crkvi primili smo u svibnju i nije nas toliko iznenadio. Zapravo smo već bili u fazi planiranja zatvaranja jedne od naših seoskih crkava“, rekao je vlč. Peperstraten.
Mons. Putter je rekao da koncentracija crkava u urbanim sredinama vjerojatno ne će biti velika prepreka katolicima koji žele pohađati Sv. Misu u nadolazećim godinama.
„Mlađi ljudi i obitelji koje imamo, oni su više nego voljni voziti petnaest, trideset, ili četrdeset minuta do crkve”, rekao je. „Dakle, za njih to neće biti problem u budućnosti. I naravno, infrastruktura ovdje u Nizozemskoj je vrlo dobra, tako da to nije problem“.
„U prošlosti je svako selo, svaki dio grada imao svoju crkvu, ali to je sada nemoguće održati i ljudi koji stvarno žele ići u crkvu sada su motiviraniji nego prije. Ali to je manji broj.”
U Nizozemskoj ima otprilike 3,7 milijuna katolika, što predstavlja 21,7% ukupnog stanovništva od gotovo osamnaest milijuna. Godine 1970. katolici su činili gotovo 40% stanovništva.
Mons. Putter je rekao da se biskupija Haarlem-Amsterdam nada rastu broja vjernika u novom gradu Almereu i drugim urbanim mjestima.
„U gradu Haarlemu – tamo gdje sam i župnik – stvorili smo neke stvarno nove pokrete u biskupiji”, komentirao je generalni vikar. „Uz to postoje još dva takva mjesta u biskupiji, sjevernije. I naravno grad Amsterdam ima mnogo katolika, ali postoji nekoliko crkava. Jedna je župna crkva, druga je isusovačka i tamo ljudi biraju gdje će se osjećati kao kod kuće. To je drugačija dinamika.”
