Nedavno sam čuo konzervativnog komentatora kako kaže da seksualni revolucionari „dolaze po vašu djecu”. Mislim da je to već pomalo dosadna opaska. Došli su po vašu djecu prije mnogo godina; zar si tek sada primijetio? (A mi odrasli smo, na našu sramotu, dopustili da se naša djeca koriste kao pokusni kunići u masovnom, neodgovornom društvenom eksperimentu.) Sada dolaze po vas.
Nedavno smo proslavili mučeništvo sv. Miguela Pro, koji je ubijen jer je vršio svoju svećeničku službu, što je moguće tiše i tajnije, u zemlji koja je samo nekoliko godina ranije bila velikom većinom katolička. Politička plima može se promijeniti vrlo brzo, kada se neprijateljstvo prema vjeri pretvori u otvoreni progon. Može se dogoditi brzo; događa se brzo.
Jutros, u razgovoru nakon mise, prijatelj je primijetio da u ovom trenutku kulturnih ratova, ako ne prepoznajete da smo usred ozbiljne duhovne borbe, možda ste već na krivoj strani. Oko nas se vodi bitka; neutralnost više nije opcija.
Sada, ako prepoznajete hitnost borbe i odlučili ste sudjelovati u bitci, onda svakako upotrijebite najbolju političku taktiku – a to je oslanjanje na istinu, inzistiranje na stvarnosti. Sv. Miguel Pro je to učinio kada je umro naviještajući Kristovo kraljevstvo –„Viva Cristo Rey!” Fotografija njegove smrti – gdje hrabro stoji, okrenut prema streljačkom vodu, s rukama raširenim u obliku križa – nadahnula je bezbrojne katolike, oživljavajući njihovu vjeru.
Govorite istinu i drugi će biti nadahnuti. Psiholozi nam kažu da kada jedna osoba kaže nepopularnu istinu, drugi osjećaju da imaju „dopuštenje” učiniti isto. Istina ima posebnu moć uvjeravanja; prirodni zakon zvoni poznatim akordima u ljudskom srcu. Ako dovoljno ljudi govori istinu – ako najboljima „ne nedostaje sve uvjerenje“ – možda još uspijemo okrenuti naše društvo i spasiti ga od njegovog strmoglavljenja u ponor.
Doduše, govoriti istinu sada, u trenutnoj političkoj klimi, znači izazvati bijes javnog mnijenja. Svatko tko sugerira poštivanje drevnih istina i prirodnog zakona izazvat će šok, ako arbitri politički korektnog establishmenta budu htjeli. Neka bude tako. Možda smo sada mi ti revolucionari, koji se nadaju da će srušiti dekadentnu kulturu. Ako je tako, Épater la Bourgeoisie!
Ukratko, ovu bitku ne možete beskonačno izbjegavati; prije ili kasnije borba će doći na vaša vrata.