Danas slavimo sv. Jozafata, biskupa i mučenika. Rođen je u Ukrajini 1580. godine od pravoslavnih roditelja Kunčević. Na krštenju je dobio ime Ivan. Prihvatio je katoličku vjeru, tj. jedinstvo s Rimom, a ipak sačuvavši istočni obred, te je stupio u bazilijanski red i dobio ime – Jozafat, a imao je tada 20 godina. Za svećenika je zaređen 1609. Glasoviti propovjednik i strogi pokornik, postio je i nosio košulju od kostrijeti. Unio je u stari bazilijanski red, prožet bogatom tradicijom i duhovnošću, novi žar i svježe ideje, naročito kad je postao poglavarom više samostana, a posebno kad je 1617. postao biskup u Vitebsku i od 1618. godine nadbiskup u Polocku. Kao svećenik, poglavar samostana i kasnije biskup neumorno je širio jedinstvo s Rimom.
Nakon niza prijetnji, ekstremni pravoslavni protivnici jedinstva, ubili su Jozafata i njegovo mrtvo tijelo bacili u rijeku Dunu. Vjernici su pronašli tijelo i pokopali ga u crkvi sv. Petra u Rimu. Jozafat je svojim protivnicima govorio: „Vi me smrtno mrzite, dok vas ja sve nosim u srcu i bio bih radostan da umrem za vas“. Njegova smrt urodila je mnogim obraćenjima i učvršćenjem unijatske Crkve. Blaženim ga je 1643. proglasio papa Urban VIII, a svetim 1867. papa Pio IX, kao prvog grkokatolika. Zaštitnik je Ukrajine i mnogih poljskih, ukrajinskih i bjeloruskih župa.
