Blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije svečano se proslavio u srcu Dalmatinske zagore, u gradu Sinju. Prema procjenama, u procesiji i na središnjem misnom slavlju sudjelovalo je više desetaka tisuća vjernika. Misu na Trgu dr. Franje Tuđmana predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić, koji se u homiliji osvrnuo na izazove majčinstva, ali i na one koji podržavaju ubojstvo nerođenih.
Nadbiskup Križić istaknuo je primjer Marije, koja je bila „velika Božja službenica i suradnica u djelu spasenja, a puninu te veličine doživjela je u svom uznesenju na nebo”. Kazao je kako je ona prošla težak put i patnju.
„Na Kalvariji, gdje je patnja dosegla svoj vrhunac, Marija dobiva novo veliko poslanje: postaje duhovna majka svih Isusovih učenika. Zašto tek sada? Odgovor nije teško naći: nema istinskog majčinstva bez patnje. Zar ova istina nije poznata svim majkama?
Majka nije majka samo zato što je rodila dijete, nego zato što u tom djetetu mora odgojiti čovjeka. Puno je lakše roditi dijete, kakve god bile patnje, nego li roditi čovjeka u smislu formacije njegova srca i duše. Koliko je majčinske patnje dok to dijete ne uzraste do punine čovjeka! A ni tada briga za njih ne prestaje. Ni jedna majka, ako želi biti prava majka, ne može izbjeći patnju. Ne može izbjeći žrtve i odricanja koja su povezana s rastom njihove djece”, naglasio je nadbiskup Križić.
Osvrnuo se nadbiskup i na dio iz Knjige Otkrivenja gdje je žena predstavljena u različitim ulogama: žena u sjaju, žena koja rađa, žena koja se bori da zaštiti svoje tek rođeno dijete od prijetnje Zmaja, žena koji sam Bog štiti dajući joj prebivalište na sigurnom.
„I dok nam Knjiga Otkrivenja, s jedne strane, predstavlja ženu koja viče u mukama rađanja, pred nama je danas i jedna druga slika: slika mnoge djece koja viču u utrobama svojih majki koje ih ne žele roditi, koje ne žele njihov život, nego njihovu smrt. Kako je danas aktualna, ali i potresna ova slika!
Svi mi znamo koliko ima danas onih koji se na sve načine zalažu za ubojstva djece u majčinoj utrobi. To nazivaju slobodom i pravima žene da sama odlučuje o svom tijelu. Ističu kako bi sve to trebalo biti besplatno da bude lakše izvedivo i da bi to mogao činiti što veći broj žena. O pravima začetog djeteta kao da ne treba uopće govoriti.
Kako se neki naježe i dižu na zadnje noge kada čuju za pokrete koji se zalažu za život od začeća. Hod za život mnogima podiže tlak, jer oni žele hod za smrt. Došlo se do toga da se borba za život želi prikazati kao nešto retrogradno i nakaradno. Kamo ide ova civilizacija?”, ističe nadbiskup Križić.
