Uništenje enklave u kojoj živi sto dvadeset tisuća armenskih kršćana u regiji Nagorno-Karabah čini se neizbježnim, upozorava Siobhan Nash-Marshall, američka aktivistica za ljudska prava.

Što se događa u regiji Nagorno-Karabah?

Iako je regija Nagorno-Karabah međunarodno priznat dio Azerbajdžana, stanovništvo regije čine gotovo isključivo Armenci, koji tvrde da imaju suverenitet pod okriljem samoproglašene Republike Artsakh. Ipak, u srijedu su etnički Armenci odlučili položiti oružje i raspustiti svoje vojne snage nakon kratke, ali intenzivne azerbajdžanske ofenzive.

Napade, koji su uključivali raketnu i minobacačku vatru, rezultat su želje predsjednika Ilhama Aliyeva za etnički čistim Azerbajdžanom. U nekoliko dana ubijeno je više od dvjesto armenskih kršćana, uključujući deset civila, a mnogo ih je više ranjeno, izvijestio je New York Times.

Prema Ministarstvu vanjskih poslova samoproglašene Republike Artsakh, napadi su također prisilili više od deset tisuća ljudi, uključujući žene, djecu i starije osobe, da napuste svoje domove. Armenskom narodu u Nagorno-Karabahu, koji je odsječen od opskrbe zbog azerbejdžanske blokade koridora Lachin, hitno su potrebni hrana, lijekovi i liječnici.

Zbog napada Azerbajdžana na regiju Nagorno-Karabah reagirao je i papa Franjo. Govoreći 20. rujna pred više od petnaest tisuća ljudi na Trgu svetog Petra, papa Franjo je rekao da je zabrinut zbog vijesti koje je primio o ratnim sukobima u regiji Nagorno-Karabah, gdje je „ionako kritična humanitarna situacija sada pogoršana daljnjim oružanim sukobima“.

„Srdačno pozivam sve uključene strane i međunarodnu zajednicu da utišaju oružje i ulože sve napore u pronalaženju miroljubivih rješenja za dobrobit ljudi i poštivanje ljudskog dostojanstva“, rekao je u srijedu papa Franjo na kraju opće audijencije.

Armenci, koji žive u Nagorno-Karabahu, imaju pravo nastaviti živjeti u svojoj drevnoj domovini i potrebno je izvršiti međunarodni pritisak na Azerbajdžan.