Katolička crkva u Švedskoj ne vodi kulturni rat, ali je čvrsta u moralnim pitanjima i ne mijenja mišljenje svaki dan. Zahvaljujući tome uživa poštovanje i priznanje, kaže kardinal Anders Arborelius, biskup Stockholma. Prema njegovom mišljenju, švedsko društvo već postaje sve umornije od sekularizacije koja je otišla predaleko i ostavila ljude bez ikakvih referentnih točaka.
Zbog toga raste interes za vjeru i potražnja za duhovnim sadržajima, osobito među mladim muškarcima. Možemo primijetiti oživljavanje muških zvanja, redovničkih i svećeničkih, kaže kardinal Arborelius u intervjuu za novine La Croix. Dodaje kako je on sam prošle godine u Stockholmu zaredio četiri nova svećenika.
Kardinal Arborelius, i sam bivši luteran, priznaje da se oko sto ljudi preobrati na katoličanstvo svake godine. Tu spadaju luterani, protestanti drugih denominacija, ateisti i muslimani. U našem katoličkom kleru također ima osam ili devet bivših župnika koji su dobili kanonsko odrješenje za svećeničko ređenje, iako su oženjeni.
Prijestolnički biskup naglašava da se stanje Katoličke crkve u Švedskoj posljednjih godina značajno popravilo. Nestaju antikatoličke predrasude. Tijekom reformacije katolicizam je bio zabranjen. Godine 1952. katolicima je vraćen pristup određenim zanimanjima, poput učiteljstva. Međutim, tek od 2000. godine Katolička crkva može uživati jednaka prava; prethodno je bila podložna posebnom oporezivanju.
„Ovo je bio vrlo važan korak za naš razvoj, prije smo bili ovisni o vanjskoj pomoći, posebice iz Njemačke. Sada smo autonomni i možemo si priuštiti kupnju nekih protestantskih crkava“, kaže kardinal Arobrelije.
Govorio je i o tome što spaja, a što razdvaja katolike i protestante u Švedskoj. Lakše se složiti s luteranima oko obrane migranata nego oko pitanja kao što su pobačaj, eutanazija ili obrana braka. Što se tiče obrane života, imamo više zajedničkog s pentekostalcima nego s luteranima, kaže stockholmski biskup. Također govori o dobrim odnosima s luteranima. Njega samog redovito pozivaju da drži predavanja i propovijedi. Luteranska crkva također posuđuje stotinjak crkava katolicima, posebno u ruralnim područjima na sjeveru Švedske.
Upitan o napetostima koje u švedskom društvu izaziva nazočnost migranata, kardinal Arborelius podsjetio je da je prije deset godina Švedska imala vrlo otvorenu migracijsku politiku. Danas više nije tako.
U Stockholmu postoji određeni oblik segregacije između Šveđana i migranata. Pojavljuju se novi fenomeni nasilja, posebno u predgrađima naših velikih gradova. To je izvor velike zabrinutosti, rekao je katolički biskup Stockholma. Istodobno je istaknuo kako sve kršćanske denominacije nastoje pružiti pomoć izbjeglicama.
