Župnik Alepa, otac Bahjat Elia Karakach, izrazio je duboku zabrinutost zbog nedavne eskalacije nasilja u Siriji, koja je rezultirala smrću mnogih civila. Sirijci su ponovno na rubu građanskog rata, upozorio je redovnik Franjevačke kustodije Svete Zemlje u razgovoru za talijansku katoličku agenciju SIR. Atmosfera je napeta, posebno u regijama naseljenim uglavnom Druzima i Alavitima, kao što su Al-Suwaida, Jaramana, te u obalnim gradovima kao što je Jableh. Otac Karakach apelirao je na međunarodnu zajednicu da ne ostane ravnodušna prema njegovoj zemlji.
Više od 1000 ljudi ubijeno je između 6. i 8. ožujka, prema Sirijskom opservatoriju za ljudska prava sa sjedištem u Britaniji, uključujući 745 civila, 125 pripadnika sirijskih snaga sigurnosti i 148 boraca odanih Assadu. Ovi se podatci ne mogu neovisno provjeriti. Šef opservatorija Rami Abdulrahman rekao je da su ovo najgori činovi nasilja u posljednjih nekoliko godina. Nasilje nastavlja eskalirati, a službene snage sigurnosti pružaju oružani otpor. Prema riječima oca Karakacha, potonje su odbačene od velikog dijela društva jer ih se optužuje za nasilje i osvetu manjinama.
Vjeruje se da su počinitelji uglavnom strani džihadisti iz redova sunitske milicije Haiat Tahrir al-Sham (HTS). Njihovi su borci u prosincu svrgnuli sirijskog diktatora Bashara al-Assada i preuzeli vlast. Assad i veći dio svrgnute vladajuće elite potječu iz alavitske vjerske manjine, sekte povezane sa šijitskim islamom. Vlada je u subotu priopćila da su Assadove naoružane pristaše pokrenule koordiniranu vojnu operaciju protiv sigurnosnih snaga u obalnoj pokrajini Latakiji dva dana ranije, nakon čega je Assad poslao veće kontingente vojnika opremljene topništvom, tenkovima i raketnim bacačima. Prema promatračima, te su snage potom masakrirale civilno stanovništvo.
Međunarodna zajednica je suočena s ogromnim kritikama u Siriji jer ne ispunjava svoje obveze prema zemlji, objasnio je otac Karakach. Objasnio je da je zemlja i dalje arena geopolitičkih sukoba u kojima se velike sile natječu za utjecaj. Na vojnu akciju utječu pristaše starog režima, igrači poput Izraela, Irana i Rusije, od kojih svaki ima svoje interese u Siriji.
Međutim, nova vlada predsjednika Ahmeda Al-Sharaa također je suočena s optužbama da, unatoč obećanjima, nije poduzela ozbiljne korake kako bi osigurala javna i poštena suđenja kriminalcima ili formirala vladu koja bi predstavljala sve sektore sirijskog društva. Međutim, prijelazna vlada ostat će na vlasti i nakon isteka mandata, a njezini članovi imaju malo političkog iskustva i jake vjerske utjecaje.
Razočaranje političkom stagnacijom je veliko. Planirani „nacionalni dijalog“ za stabilizaciju zemlje nije dao nikakve rezultate, a društvo još uvijek čeka jasne izjave vlasti. „Ovdje su ljudi umorni i ne znamo više kako ih ohrabriti“, rekao je franjevac.