Europska komisija planira preoblikovati politiku vanjske pomoći, uvjetujući financijsku potporu afričkim zemljama njihovom učinkovitošću u zaustavljanju ilegalnih migracija prema Europi, navodi Politico pozivajući se na interni dokument Komisije.
Ova promjena dolazi uoči pregovora o novom sedmogodišnjem proračunu EU-a, a potaknuta je jačanjem konzervativnih i populističkih stranaka na prošlogodišnjim europskim izborima. Bruxelles se time sve više priklanja pristupu koji zagovara talijanska premijerka Giorgia Meloni – povezivanju razvojne pomoći sa suradnjom na zaustavljanju migracijskih tokova.
„[EU] će koristiti sve raspoložive instrumente i potrebne poluge djelovanja kroz fleksibilan pristup, uključujući moguće promjene u raspodjeli sredstava vezano uz migracije“, stoji u nacrtu Komisije.
Meloni je već postigla dogovore s Tunisom i Libijom, a Italija je smanjila broj ilegalnih dolazaka za 56 posto u odnosu na prošlu godinu. No, širu primjenu ovakve politike na razini EU-a mogla bi zakočiti opozicija lijevih i zelenih stranaka, koje se protive povezivanju pomoći i granične kontrole.
Dodatne kontroverze izazivaju optužbe protiv tuniske nacionalne garde za zlostavljanje migranata i moguće povezanosti s krijumčarskim mrežama. Upitan je i drugi dio Melonijine strategije – obrada zahtjeva za azil u trećim zemljama poput Albanije – koji trenutačno prolazi pravnu provjeru pred Europskim sudom pravde.
Meloni je nedavno naišla i na kritike zbog plana za izdavanje 500 000 radnih viza između 2026. i 2028., što će ukupni broj viza tijekom njezina mandata dovesti na gotovo milijun. Iako su većinom sezonske, mnoge vize rezultiraju prekomjernim ostankom, što dodatno hrani ilegalne migracijske tokove.