Kršćanstvo u Europi pokazuje znakove obnove, a paradoksalno je da je jedan od okidača bila pandemija covida-19. Sve veće vjersko angažiranje, osobito u zapadnoeuropskim zemljama, snažno kontrastira s javnom sferom koja je često otvoreno antikršćanska – upozorava dr. Christiaan Alting von Geusau. Ovaj pravnik i rektor Katoličkog sveučilišta ITI smatra da „u vremenima ideološke iscrpljenosti i društvene fragmentacije sve više Europljana ponovno otkriva kršćanstvo kao izvor dostojanstva i smisla“.
Nizozemac koji je uspio spasiti sveučilište od bankrota osiguravši više od 30 milijuna eura dodatnih prihoda – što je omogućilo izgradnju novog kampusa i znatan porast broja studenata – posjeduje bogato međunarodno iskustvo.
Godine 2010. dr. Alting von Geusau osnovao je International Catholic Legislators Network (ICLN) te postao njegov predsjednik i glavni izvršni direktor. Organizacija djeluje u Europi, Sjedinjenim Američkim Državama i Africi, a bavi se edukacijom i umrežavanjem pravnika i zakonodavaca diljem svijeta. Godine 2022. pokrenuo je i Udrugu mladih globalnih kršćanskih lidera s ciljem odgoja nove generacije društveno angažiranih ljudi koji svoje vodstvo temelje na kršćanskim načelima. Kao filozof prava predaje na brojnim europskim i svjetskim sveučilištima.
„Moralni okvir vjere i dalje oblikuje Europu“
Prema njegovim riječima, „moralni okvir vjere i dalje oblikuje temelje Europe“. Prisjećajući se djetinjstva u Nizozemskoj, ističe kako je svjedočio, činilo se, nepovratnom procesu sekularizacije i postupne dekršćanizacije europskih društava.
„Nikada nisam očekivao da će se ti procesi zaustaviti, a kamoli preokrenuti. Ipak, upravo to danas promatram – ne kao masovni i bučni pokret, već kao tiho, ali odlučno ponovno otkrivanje kršćanske vjere i njezine bogate tradicije. Riječ je o još uvijek relativno maloj, ali brzo rastućoj skupini, ponajprije mladih ljudi iz generacije Z“, piše u eseju Christianity and the Future of Europe’ objavljenom 23. prosinca na portalu gisreportsonline.com.
Kao potvrdu navodi stalni porast broja krštenja među mladima i odraslima u zapadnim zemljama tijekom posljednjeg desetljeća. Ističe kako je tijekom ovogodišnjeg vazmenog bdijenja u njegovu rodnom gradu u pokrajini Sjeverni Brabant crkva bila ispunjena vjernicima svih dobnih skupina, a kršteno je deset mladih odraslih osoba. U većim gradovima, posebice u Amsterdamu, broj vjernika bio je još veći.
„To je prizor koji je u mojoj mladosti bio potpuno nezamisliv, pa čak i prije samo nekoliko godina, kada su se crkve ubrzano praznile, a mnoge trajno zatvarale“, naglašava.
Statistike potvrđuju trend
Slične znakove obnove vjere primjećuje diljem Europe, iako se pita koliko će taj trend biti dugoročan. Statistike, međutim, govore u prilog njegovoj tezi: u Francuskoj je u posljednjih deset godina zabilježen porast krštenja mladih i odraslih od čak 160 posto. Samo 2024. godine krštenje je primilo oko 17 800 francuskih tinejdžera i odraslih – 45 posto više nego godinu ranije.
U Ujedinjenom Kraljevstvu prošle je godine zabilježen najveći broj krštenja odraslih u više od desetljeća, dok je posjećenost crkava među mladima od 18 do 24 godine porasla s četiri posto u 2018. na 16 posto u 2024. godini. U Austriji je pak između 2023. i 2024. broj krštenja porastao za čak 85 posto.
Obnova vjere, ali ne i javnog prostora
Unatoč tom „odozdo“ pokrenutom vjerskom buđenju, ono se ne odražava na javnu i političku sferu. Naprotiv, politička klima u Europi – uz rijetke nacionalne iznimke – ostaje izrazito postkršćanska, a nerijetko i otvoreno antikršćanska.
Na to upozorava i Bečki opservatorij za netoleranciju i diskriminaciju kršćana u Europi, koji od 2005. dokumentira porast diskriminacije i marginalizacije kršćana, a posljednjih godina i porast nasilnih incidenata. Samo u 2024. godini zabilježeno je gotovo 100 podmetnutih požara u kršćanskim crkvama – dvostruko više nego godinu ranije, pri čemu se trećina vandalizma dogodila u Njemačkoj.
Povijesna otpornost kršćanstva
Postavljajući pitanje buduće uloge kršćanstva u Europi, autor podsjeća da je kršćanska vjera povijesno bila najprogonjenija religija – od rimskih careva do suvremenih totalitarnih režima – no unatoč tome ne samo da je opstala, već je i snažno rasla.
Globalni broj kršćana porastao je s 1,9 milijardi 1990. godine na 2,6 milijardi u 2024., s najvećim rastom u Africi. Kao snažan primjer navodi Poljsku, koja je unatoč komunističkim progonima očuvala snažnu ulogu Crkve te iznjedrila papu Ivana Pavla II., jednog od ključnih aktera u padu komunizma i željezne zavjese.
Poziva se i na znameniti govor pape Benedikta XVI. u njemačkom Bundestagu 2011. godine, u kojem je Papa naglasio da kršćanstvo ne nameće objavljeni pravni sustav, već ukazuje na razum i naravni poredak kao temelj prava i ljudskog dostojanstva.
Mladi traže smisao, a ne ideologije
Treći važan pokazatelj vidi u mladima koji se sve manje priklanjaju površnim političkim sloganima i ideologijama, uključujući tzv. wokeizam. Prepoznaju da takvi pravci ne donose ispunjenje, već često vode u nasilje, očaj i usamljenost. Umjesto toga, traže koherentnu poruku nade, jasne moralne okvire te osjećaj zajedništva – što pronalaze u kršćanskoj tradiciji, liturgiji i odgovornosti za vlastiti život i bližnje.
Zaključno, dr. Alting von Geusau smatra da će kršćanstvo, zahvaljujući svojoj otpornosti i dosljednosti poruke, i dalje oblikovati budućnost Europe – kontinenta koji, kako kaže, „očajnički treba moralnu jasnoću usred ruševina moralnog relativizma, ratova i pretjerane regulacije“.