Mladi u Francuskoj sve su umorniji od „površnosti” suvremenog svijeta te traže dublje i ozbiljnije odgovore – koje, kako tvrdi svećenik Gian Strapazzon, pronalaze u Katoličkoj Crkvi.
Broj katekumena – osoba koje se pripremaju za krštenje – u Francuskoj nastavlja snažno rasti. Nakon što je 2025. godine zabilježen najviši broj u posljednja dva desetljeća, s ukupno 10 384 krštenja tijekom uskrsnog bdjenja, pojedine francuske biskupije procjenjuju da bi ove godine taj broj mogao doseći i 20 000.
Mladi traže nešto nadnaravno
Gian Strapazzon, rektor Sjemeništa sv. Vinka Paulskog u Francuskoj, u tu je zemlju stigao prije 12 godina iz rodnog Brazila. U razgovoru za ACI Prensa istaknuo je kako je ondje susreo uzorne svećenike koji su učvrstili njegov poziv: „Bili su poput svjetla usred tame.”
Sjemenište sv. Vinka Paulskog glavno je formacijsko središte Instituta Dobrog Pastira, osnovanog 2006. u Courtalainu, u biskupiji Chartres, a poznato je po formaciji svećenika prema tradicionalnom rimskom obredu.
Prema Strapazzonu, rekordni broj obraćenja u Francuskoj, osobito među mladim odraslim osobama, rezultat je „reakcije na društvo koje ne nudi odgovore”, što ukazuje na svojevrsno duhovno buđenje u Europi.
„Riječ je o mladima koji traže nešto nadnaravno i odgovore pronalaze u propovijedanju ukorijenjenom u tradiciji katoličke vjere, onako kako se oduvijek činilo. To mnoge odrasle potiče na radikalniji korak i intenzivnije življenje vjere”, rekao je.
Umor od površnosti
U osam biskupija koje čine crkvenu pokrajinu Pariz pokrenuto je vijeće s ciljem pronalaženja odgovora na sve veći priljev mladih u Crkvu. Vijeće je započelo s radom 25. siječnja, a trajat će do svibnja 2027. godine.
Prema Strapazzonu, takva inicijativa je nužna kako bi se razumjeli uzroci ovog porasta i ponudila adekvatna rješenja.
„Ljudi traže Gospodina Isusa Krista i to im treba ispravno navijestiti. Umorni su od površnosti s kojom se susreću u svijetu, traže pravoga Boga i objavu Boga”, naglasio je.
Rektor je istaknuo i važnost jasnog i autentičnog nauka. Mnogi odrasli koji žele primiti sakrament krštenja, pa čak i oni koji dolaze iz nekatoličkih sredina, sudjeluju na tradicionalnoj latinskoj misi.
„To danas privlači ljude: istina i potraga za nečim konkretnim, ozbiljnim i dubokim – nečim što je suprotno onome na što su navikli u modernom svijetu, jer shvaćaju da ih to ne ispunjava i ne utažuje žeđ njihove duše”, rekao je Strapazzon.
Više interesa za svećenički poziv
U posljednjih nekoliko godina zabilježen je i porast prijava za ulazak u sjemenište.
„Imamo mladića koji je kršten prije pet godina, kao i jednog koji je prešao s islama”, istaknuo je Strapazzon.
Ipak, Crkva pritom poziva na oprez. Kandidati moraju čekati najmanje dvije godine nakon krštenja prije nego što mogu ući u sjemenište.
„Lako je u zanosu pogriješiti i ne razlučiti pravi poziv. Jedno je biti kršćanin, a drugo imati svećeničko zvanje. Zato je potreban veliki oprez”, naglasio je.
„Crkva je uvijek živa”
Prema njegovim riječima, ovaj fenomen pokazuje da je Crkva „uvijek živa” te da je vjera uistinu univerzalna i trajna.
„Sve dok se vjera naviješta vjerno, ovakvi će se procesi nastaviti. Čak i kada nema svećenika, Gospodin je rekao da će kamenje progovoriti”, podsjetio je.
Zaključno, Strapazzon ističe kako Katolička crkva ostaje plodna i živa: „Kad na jednom mjestu oslabi, na drugom ponovno oživi. U njoj djeluje Duh Sveti koji je neprestano pokreće i izgrađuje.”