Mučeni jer se nisu htjeli odreći vjere, otimani, protjerivani iz svojih domova i ubijani – najnovije izvješće organizacije Pomoć Crkvi u nevolji (ACN) „Progonjeni i zaboravljeni? 2024. – 2026.“ dokumentira pogoršanje položaja kršćana u mnogim dijelovima svijeta. Oko 220 milijuna vjernika izravno je izloženo progonu, a u 55 posto analiziranih zemalja njihov se položaj tijekom posljednje dvije godine pogoršao. Ni u jednoj nije zabilježeno opće poboljšanje.
Izvješće „Progonjeni i zaboravljeni? Izvješće o kršćanima progonjenima zbog vjere 2024. – 2026.“ obuhvaća razdoblje od kolovoza 2024. do lipnja 2026. Autori su analizirali stanje u 18 zemalja u kojima su kršenja vjerske slobode kršćana osobito zabrinjavajuća.
Prema najnovijim podatcima ACN-a, 413 milijuna kršćana živi u zemljama u kojima dolazi do teških kršenja vjerske slobode, a oko 220 milijuna izravno je izloženo progonu. Za pogoršanje stanja ponajprije su odgovorni nasilje ekstremističkih skupina, represija autoritarnih vlasti i rastući vjerski nacionalizam.
Autori izvješća upozoravaju i na prisilno raseljavanje. Zbog oružanih sukoba, koji su katkad i vjerski motivirani, čitave kršćanske zajednice napuštaju svoje domove, zemlju i izvore egzistencije.
Nigerija: mučen jer se nije htio odreći Krista
Tridesettrogodišnji Solomon Ako iz sjeverne Nigerije otet je kada su naoružani borci napali njegovo rodno selo u blizini grada Zarije. Napadači su od talaca zahtijevali da promijene vjeru.
„Odmah su od nas zahtijevali da prijeđemo na drugu vjeru, a kada smo odbili, počeli su nas tući. Bičevali su nas, vezali nam ruke i noge te nam stavili lance oko gležnjeva“, prisjeća se Solomon.
Ispričao je i kako su njega i druge taoce satima držali u hladnoj vodi do vrata. Unatoč mučenju nije se odrekao kršćanske vjere.
Solomonova priča jedno je od svjedočanstava navedenih u izvješću. Pokazuje brutalnost nasilja kojemu su kršćani izloženi u pojedinim dijelovima Nigerije.
Osobito je dramatično stanje na sjeveru i u središnjem dijelu zemlje. Napadi na kršćanska naselja, otmice i ubojstva doveli su do masovnoga raseljavanja. Prema izvješću, među više od 3,5 milijuna interno raseljenih osoba u Nigeriji nalazi se najmanje milijun kršćana.
Jedan od najtragičnijih događaja posljednjih dviju godina bio je pokolj u Yelewati, u saveznoj državi Benue. U noći s 13. na 14. lipnja 2025. naoružani borci Fulani napali su mjesto u kojem su veliku većinu stanovništva činili kršćani. Među žrtvama su bile i obitelji koje su ranije pobjegle pred nasiljem i utočište pronašle u privremenom smještaju.
Napadači su pucali na stanovnike, napadali ih mačetama i palili zgrade. Prema izvješću, ubijeno je više od 200 kršćana, a oko 3000 ljudi moralo je pobjeći kako bi spasilo život.
Subsaharska Afrika: nasilje tjera kršćane iz njihovih domova
Nigerija nije jedina zemlja u kojoj su kršćani žrtve ekstremističkih oružanih skupina. Prema Globalnom indeksu terorizma za 2026., šest od deset zemalja najteže pogođenih terorizmom nalazi se u Africi.
U sjevernom Mozambiku, gdje islamistička pobuna traje od 2017., prema podatcima koje navodi ACN ubijeno je oko 1000 kršćana. Napadi su uključivali ubojstva, pogubljenja odrubljivanjem glave, otmice djece te uništavanje crkava i domova.
U Burkini Faso džihadističke skupine kontroliraju najmanje 40 posto teritorija zemlje. Na područjima koja drže pod nadzorom stanovništvu nameću islamska pravila odijevanja i ponašanja. Kršćani koji se tim naredbama ne pokoravaju mogu biti protjerani, pa čak i ubijeni.
Slične prijetnje postoje i u Maliju, gdje djelovanje islamističkih skupina ograničava mogućnost slobodnoga prakticiranja vjere. Bilježe se napadi na crkve, ubojstva i prisilna raseljavanja.
Autori izvješća upozoravaju da dugotrajno nasilje i masovne migracije mogu znatno promijeniti vjersku strukturu pojedinih afričkih regija.
Pakistan: kršćanin preminuo nakon brutalnoga mučenja
Progon kršćana ne poprima uvijek oblik organiziranih oružanih napada. U mnogim zemljama vjerske manjine suočavaju se i s nasiljem povezanim s društvenom diskriminacijom i osjećajem nekažnjivosti počinitelja.
Jedna od priča opisanih u izvješću slučaj je 35-godišnjega Kashifa Masiha iz Pakistana. Kršćanin je radio na farmi u blizini grada Sialkota. Nakon što je optužen za krađu mobitela svojega poslodavca, brutalno je pretučen i mučen. Brat ga je pronašao teško ozlijeđenoga uz cestu, a Kashif je poslije preminuo od zadobivenih ozljeda.
Prema svjedočanstvima pripadnika lokalne zajednice, napad je imao i vjersku pozadinu.
Izvješće posebno upozorava na težak položaj kršćanskih žena i djevojaka u Pakistanu. I dalje dolazi do otmica, prisilnih prelazaka na islam i prisilnih brakova. Ozbiljan problem predstavlja i zloporaba zakona o bogohuljenju, koja može dovesti do lažnih optužbi, nasilja i progona pripadnika vjerskih manjina.
Iran i Nikaragva: represija vlasti
U pojedinim zemljama glavni izvor opasnosti za kršćane nisu oružane skupine, nego djelovanje vlasti.
U Iranu se broj uhićenih kršćana gotovo udvostručio u samo 12 mjeseci. Vjernici su izloženi pretresima mjesta molitve, pritvaranjima i optužbama za djelovanje protiv države.
U Nikaragvi vlasti nastavljaju represiju protiv Katoličke crkve. Svećenici se uhićuju i prisiljavaju na napuštanje zemlje, ograničava se mogućnost svećeničkih ređenja, a država preuzima crkvene ustanove. Zabilježeni su i slučajevi u kojima je osobama koje su nosile Bibliju onemogućen ulazak u zemlju.
Indija: više od 700 slučajeva nasilja nad kršćanima
Još jedna prijetnja koju izvješće izdvaja jest rastući vjerski nacionalizam, osobito vidljiv u nekim azijskim zemljama.
U Indiji je tijekom 2025. prijavljeno više od 700 slučajeva nasilja nad kršćanima. Među njima su bili fizički napadi, ometanje bogoslužja, uništavanje mjesta bogoslužja te sprječavanje kršćana da pokapaju svoje pokojne.
Autori izvješća upozoravaju na rastuće društveno neprijateljstvo i širenje zakonskih odredaba kojima se zabranjuje prisilno obraćenje. Prema kršćanskim organizacijama, ti se propisi sve češće koriste za represiju nad vjerskim manjinama.
U nekim se mjestima kršćanskim obiteljima uskraćuje čak i pravo da svoje bližnje pokopaju u skladu s vlastitom vjerom. Izvješće opisuje slučajeve u kojima su se stanovnici protivili kršćanskim sprovodima, a obitelji su bile prisiljene odustati od vjerskih obreda.
Progoni o kojima svijet često ne čuje
Autori izvješća naglašavaju da su uzroci nasilja nad kršćanima složeni. Vjerski sukobi često se preklapaju s etničkim napetostima, političkom nestabilnošću, siromaštvom te borbom za zemlju i prirodne resurse. To, međutim, ne znači da se vjerska dimenzija progona može zanemariti.
Izvješće „Progonjeni i zaboravljeni? 2024. – 2026.“ povezuje analizu stanja u pojedinim zemljama sa svjedočanstvima ljudi koji su doživjeli nasilje, diskriminaciju i ograničavanje vjerske slobode.
Priče Solomona Akoa, Kashifa Masiha i žrtava pokolja u Yelewati pokazuju što se krije iza statističkih podataka. Za milijune kršćana progon znači svakodnevnu prijetnju, gubitak bližnjih, prisilni bijeg, a katkad i nužnost izbora između sigurnosti i vjernosti vlastitoj vjeri.