Ekonomska i politička nesigurnost utječu na kršćansku zajednicu u Libanonu koji polagano kao država nestaje. Revolucija koja je uslijedila nakon događaja u listopadu 2019., kada je libanonska vlada uvela nove poreze na duhan, benzin i aplikacije za pametne telefone, uključujući WhatsApp, ostavila je zemlju paraliziranu.
Procjenjuje se da su prije ekonomske krize kršćani činili oko 32% stanovništva od 6,8 milijuna, dok su muslimani činili 68% stanovništva. Prema UNESCWA-u, Gospodarskoj i socijalnoj komisiji Ujedinjenih naroda za zapadnu Aziju, približno 80% stanovništva Libanona živi ispod granice siromaštva, a 36% stanovništva je u ekstremnom siromaštvu.
Što se tiče religije libanonskih migranata, nema dovoljno dokaza za pretpostavku da kršćani odlaze u većoj mjeri nego muslimani, iako je 2020. eksplozija u Bejrutu prvenstveno pogodila kršćanske četvrti glavnog grada.
Budući da kršćanske obitelji obično imaju manje djece od muslimanskih obitelji, smatra se da svaka katolička, pravoslavna ili protestantska obitelj koja napusti zemlju utječe na budućnost kršćanske zajednice u zemlji. Uz manje financijskih sredstava, natalitet već opada. Mladi odrasli Libanonci ovih dana teško se odlučuju za brak, a obitelji oklijevaju imati više djece.
Asma Fahl Yared, libanonska katolkinja, koja se udala 2021. i rodila svoju kćerku u kolovozu 2022. nakon komplikacija pri porodu, rekla je za ACI MENA: „U bolnici su odbili liječiti našu kćer osim ako prvo ne platimo tisuću dolara u gotovini”, a to je iznos koji si mnogi trenutno ne mogu priuštiti u Libanonu. Ako kršćani prihvate obiteljski način razmišljanja s jednim djetetom, preostala zajednica počet će se demografski nestajati u sljedećim desetljećima.
Još jedan izazov s kojim se suočava kršćanska zajednica u Libanonu usamljene su starije osobe. Kad je netko stariji, teže je imigrirati ili pronaći posao u inozemstvu, a kako danas gotovo svaka kršćanska obitelj među članovima ima barem jednog iseljenika, veći broj starijih članova obitelji ostaje sam u zemlji u kojoj ne mogu dočekati dostojnu mirovinu.
Kršćani su do 2019. bili vrlo utjecajni u privatnim školama, sveučilištima, bolnicama i u bankarskom sektoru. Ali hiperinflacija je nemilosrdna. Za sada je oko 179 privatnih kršćanskih škola zatvorilo svoja vrata; bolničari koji su zarađivali osamsto ili tisuću dolara mjesečno, na primjer, zarađuju oko dvadeset dolara zbog inflacije; a plaća vojnika u libanonskoj vojsci se smanjila za čak 95%!
Bez rješenja na obzoru, tisuće liječnika, medicinskih sestara, zdravstvenih djelatnika, sveučilišnih profesora, učitelja, inženjera i umjetnika nastavljaju napuštati zemlju, pretvarajući krizu u jedan od najvećih odljeva mozgova u povijesti čovječanstva.
