Dugo očekivana „Sinoda o sinodalnosti“ započela je prekjučer svetom misom na Trgu sv. Petra u Vatikanu, koju je predvodio papa Franjo.
Instrumentum laboris, prema kojemu se raspravlja na listopadskoj sinodalnoj sjednici, otvara mnoga kontroverzna pitanja, poput đakonisa, svećeničkog celibata i komunikacije prema tzv. LGBT osobama.
Braneći svrhu sinode na konceptu „sinodalnosti“, papa Franjo je rekao da je to „sinoda koju su željeli svi biskupi svijeta“.
Franjo je često ponavljao da je Duh Sveti „glavni junak” događaja. No dodao je da Duh Sveti ne stvara „jedinstvo“, već umjesto toga „sklad“.
Papa je iznio niz komentara koje možemo protumačiti kao prikrivene napade na kritičare Sinode o sinodalnosti. Rekao je da „prazne riječi rastužuju Duha Svetoga”. „Ogovaranje, ogovaranje: to rastužuje Duha Svetoga. To je najčešća bolest u Crkvi, brbljavost. I ako mu ne dopustimo da nas izliječi od ove bolesti, teško da će sinodički put biti dobar“. Nužnost potrebnog sklada istaknuo je i kardinal Jean-Claude Hollerich, koji služi kao generalni referent Sinode o sinodalnosti.
Kardinal Raymon Burke, koji je ranije upozorio da Sinoda ima za cilj promijeniti strukturu Crkve, ipak upozorava: „Duh Sveti se vrlo često zaziva u perspektivi sinode … ali nema niti jedne riječi o poslušnosti zbog nadahnuća Duha Svetoga koja je u uvijek u skladu s istinom vječnog nauka i dobrotom vječne discipline koju je On inspirirao kroz stoljeća“.
Kardinal Gerhard Müller, bivši prefekt Kongregacije za nauk vjere, upozorio je da bi Sinoda o sinodalnosti mogla proizvesti dokument nalik na „molbu Ujedinjenih naroda“ umjesto da se usredotoči na pravu svrhu Crkve.
Dubie
Na početak Sinode o sinodalnosti osvrnuo se i istaknuti talijanski katolički intelektualac Roberto de Mattei. Podsjetio je da su Sinodi prethodile mnoge oprečne izjave i prijepori. Petorica kardinala iznijela su papi Franji pet dubia o pitanjima koja se odnose na tumačenje Božje objave, blagoslov istospolnih zajednica, sinodalnost kao konstitutivnu dimenziju Crkve, ređenje svećenica i pokoru kao nužan uvjet za sakramentalno odrješenje. Kardinali su Nijemac Walter Brandmüller, Amerikanac Raymond Leo Burke, Meksikanac Juan Sandoval Íñiguez, Gvinejac Robert Sarah i Kinez Joseph Zen Ze-kiun.
Dana 2. listopada Dikasterij za nauk vjere objavio je odgovor pape Franje na dubiu, koji je izvorno poslan prije nego što je sama dubia objavljena. Naime, 10. srpnja 2023. petorica kardinala predala su svoje dubie papi i prefektu Dikasterija za nauk vjere. Sljedećeg dana, 11. srpnja, Franjo je odgovorio pismom od sedam stranica na španjolskom jeziku. Odgovor je nezadovoljavajućim ocijenilo petorica kardinala, koji su 21. kolovoza preformulirali svoje nedoumice tako da im Papa odgovori s „da“ ili „ne“ kako bi dobili jasan odgovor temeljen na vječnom nauku i disciplini Crkve“. S obzirom na to da nisu dobili nikakav odgovor, petorica kardinala odlučila su 2. listopada javno objaviti dubiu.
„Suočen s ovom situacijom, netko je primijetio da je predstavljanje dubia korisno kada omogućuje papi da jasno ponovi katolički nauk, ali ne i kada dovodi do sve veće zbunjenosti među vjernicima“, smatrade Mattei.
Početak Sinode o sinodalnosti, vidimo, prate brojne kontroverze i prijepori izazivani dvosmislenostima i nejasnoćama. Iako zaključci Sinode mogu biti isključivo savjetodavnog karaktera, stvara se pomutnja.
Pavao VI. već je jednom upozorio na dim sotonin koji je kroz neku pukotinu ušao u Katoličku Crkvu.
Traži li i danas nove pukotine?