Unatoč gospodarskoj krizi koja potresa zemlje Europske unije – dodatno produbljenoj provedbom briselske klimatske politike – europski dužnosnici ne odustaju od ambicioznih planova dekarbonizacije. Europska komisija nedavno je predložila drastično smanjenje emisije stakleničkih plinova za čak 90 posto do 2040. godine.
Kada je sličnu ideju ranije iznijela poljska zamjenica ministrice za klimu i okoliš Urszula Zielińska, njezina je izjava naišla na žestoke kritike – upozoravalo se na goleme troškove koje bi takav cilj prouzročio gospodarstvu i društvu. No sada, čini se, Europska unija ozbiljno razmatra uvođenje niza mjera koje bi trebale dovesti do gotovo potpune dekarbonizacije.
U paketu prijedloga, Europska komisija predviđa i uspostavu tržišta tzv. ugljičnih kredita, koje bi trebalo zaživjeti u drugoj polovici sljedećeg desetljeća. Kupnjom tih kredita države članice mogle bi „izravnati“ vlastite emisije, dok bi se prikupljena sredstva usmjeravala na financiranje zelenih projekata u trećim zemljama – primjerice, u projekte pošumljavanja.
Cilj je i jačanje suradnje s državama izvan Europe, posebice u Africi i Južnoj Americi.
Komisija je prijedlog predstavila usprkos sve izraženijem skepticizmu u pojedinim prijestolnicama država članica. Predsjednik Francuske Emmanuel Macron pozvao je prošlog tjedna, nakon summita EU-a, na odgodu donošenja novih klimatskih ciljeva, dok su slične kritike uputili i predstavnici njemačke oporbene stranke CDU te poljske stranke Građanska platforma.
Europska unija već je preuzela obvezu postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine – to znači da bi ukupna količina emisija stakleničkih plinova trebala biti jednaka količini koju će prirodni sustavi uspjeti apsorbirati. Do 2030. godine, emisije bi se trebale smanjiti za 55 posto u odnosu na razinu iz 1990.