Antikršćanski nasilni napadi i paljenja crkava u porastu su diljem Europe, pokazuje novo izvješće bečke organizacije Observatory on Intolerance and Discrimination Against Christians in Europe (OIDAC Europe), objavljeno u ponedjeljak.
Na temelju vladinih podataka, izvješća civilnog društva, medija i vlastitih provjera, OIDAC Europe navodi da je, unatoč blagom padu ukupnog broja zločina iz mržnje prema kršćanima, primjetan snažan rast fizičkih napada i namjerno izazvanih požara, što upućuje na jačanje neprijateljstva prema kršćanskoj zajednici.
U 2024. godini dokumentirano je 2 211 zločina iz mržnje, što je pad u odnosu na 2 444 slučaja iz 2023. godine. Pad se djelomično pripisuje promjeni metodologije bilježenja incidenata u Ujedinjenom Kraljevstvu te kratkotrajnom smanjenju slučajeva u Francuskoj, gdje je početkom 2025. ponovno zabilježen porast.
Od ukupnog broja, 274 incidenta klasificirana su kao fizički napadi, više nego 232 zabilježena u 2023. godini, iako dio službenih podataka u Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj nije bio dostupan. Posebno zabrinjavaju podatci o 94 napada izazvanih podmetanjem požara, gotovo dvostruko više nego prethodne godine. Trećina napada dogodila se u Njemačkoj, gdje je biskupska konferencija upozorila da su sva tabu-područja srušena kada je riječ o napadima na crkve.
Među najtežim zabilježenim slučajevima nalaze se ubojstvo 76-godišnjeg fratra kojeg je napadač ubio nakon što je preskočio ogradu samostana i ozlijedio još šest osoba, napad dvojice naoružanih muškaraca u crkvi sv. Marije u Istanbulu, pri čemu je ustrijeljen muškarac u procesu obraćenja na kršćanstvo, te gotovo potpuno uništenje povijesne crkve Bezgrješnog Začeća u Saint-Omeru, zapaljene 3. rujna 2024.
Organizacija je također samostalno dokumentirala 516 zločina iz mržnje, a broj raste na 1 503 kada se uključe provale i krađe iz crkvenih objekata.
OIDAC navodi da je motive ili ideološke poveznice počinitelja uspio utvrditi u 93 slučaja. Među njima najčešći su motivi povezani s radikalnim islamističkim ideologijama, radikalnim ljevičarskim skupinama, radikalnom desnicom te drugim političkim pobudama. Dodatno je zabilježeno 15 incidenata sa satanističkim simbolima ili referencama.
Izvješće također opisuje rastuća pravna i društvena ograničenja za kršćane, često opravdana zaštitom sekularizma ili jednakosti. U nekoliko slučajeva kršćani su procesuirani zbog tihog moljenja u blizini centara za pobačaj, uključujući i britanskog veterana Adama Smith-Connora, kažnjenog zbog tihog naginjanja glave u molitvi unutar zabranjene zone.
U Finskoj je Vrhovni sud razmatrao slučaj zastupnice Päivi Räsänen, koja je procesuirana zbog objave s biblijskim citatom. U Švicarskoj je sud uskratio javno financiranje katoličkoj ženskoj školi zbog odbijanja upisa dječaka. U Španjolskoj je sud presudio protiv muške vjerske bratovštine zbog diskriminacije žena, dok je u drugom slučaju ocu zabranjeno dijeliti vjerska uvjerenja sa sinom, uključujući odlazak u crkvu i čitanje Biblije, pri čemu je majci dodijeljeno isključivo pravo na djetetov vjerski odgoj.
Organizacija poziva Europsku uniju da imenuje posebnog koordinatora za borbu protiv rastuće mržnje prema kršćanima, slično postojećim funkcijama zaduženima za antisemitizam i islamofobiju.
Francuski autor Marc Eynaud u ranijem je intervjuu za Le Figaro ocijenio da napadi na crkve, skrnavljenja, požari, fizički napadi na svećenike i vjernike, kao i medijski napadi, doprinose istom cilju: postupnom potiskivanju kršćanstva iz javnog života.