Stotine tisuća Venezuelanaca okupile su se u srijedu na tradicionalnoj marijanskoj procesiji u gradu Barquisimetu kako bi molili za svoju domovinu. Godišnje hodočašće u čast Divina Pastora – kako Venezuelanci nazivaju Blaženu Djevicu Mariju – ponovno se vratilo na gradske ulice u ozračju duboke zabrinutosti za budućnost zemlje.
Prema navodima agencije AP, procesiju je pratila snažna emocija i osjećaj nacionalne tjeskobe, dok su vjernici molili za mir, stabilnost i duhovnu obnovu Venezuele.
Barquisimeto, grad smješten oko 270 kilometara zapadno od Caracasa, i ove je godine postao središte jednog od najvećih katoličkih okupljanja u Latinskoj Americi. Hodočasnici, većinom odjeveni u bijelo, krenuli su iz svetišta Santa Rosa te se zaustavili na 12 postaja prije dolaska u katedralu Barquisimeta.
„Procesija je kamen temeljac katoličkog identiteta našega grada. Okuplja generacije obitelji koje svake godine javno svjedoče svoju vjeru“, navodi AP.
Sudionici su otvoreno govorili o razlozima svoga dolaska: „Molimo za našu zemlju jer ona doista treba Boga. Molimo za mir i povratak normalnog života“, rekla je hodočasnica Miriam Espinoza.
Johenny Hernández istaknuo je duboku simboliku procesije: „Za nas u Barquisimetu ovo znači sve. Gospa hoda s nama dok zajedno idemo prema Isusu Kristu.“
Među hodočasnicima bila je i Clara Castillo, koja je molila za zdravlje svog sina i bolju budućnost Venezuele. Svoju vjernost vjeri, kako kaže, živi već 39 godina – otkako je njezinu jednogodišnjem sinu dijagnosticirana hemofilija.
„Na kraju svojih dana molit ću Boga da mi podari snagu i zdravlje koje mi je potrebno. Danas, prije svega, molim za svoju voljenu Venezuelu“, rekla je Castillo.
Hodočašće u čast Divina Pastora održava se svake godine 14. siječnja te, prema podatcima lokalnih vlasti, okuplja i do dva milijuna vjernika. Procesija se proteže rutom dugom približno sedam kilometara.
Venezuela, zemlja s oko 30 milijuna stanovnika, ima snažno ukorijenjenu katoličku tradiciju. Katolici čine veliku većinu stanovništva – procjenjuje se između 84 i 96 posto. Ustav zemlje jamči slobodu vjeroispovijesti, dok su odnosi između države i Katoličke crkve uređeni konkordatom.