Danas slavimo blagdan Bezgrješnog Srca Marijina. Bezgrješno Srce Marijino je pobožno ime, kojim rimokatolici nazivaju tjelesno Marijino srce kao simbol Marijinih kreposti, ljubavi prema Bogu i majčinske ljubavi prema čovjeku. Blagdan Bezgrješnog Srca Marijina slavi se u subotu nakon 2. nedjelje poslije blagdana Duhova, dan nakon blagdana Presvetog Srca Isusova.
Prvi se put Bezgrješno Srce Marijino spominje u Bibliji, gdje piše kako je starac Šimun prorokovao kako će Marijino Srce probosti mač velike boli, tj. da će mnogo patiti.
Pobožnost Bezgrješnome Srcu Marijinome intezivno se razvila u 17. stoljeću, najviše djelovanjem sv. Ivana Eudesa. Održao je prvi blagdan u čast Bezgrješnog Srca Marijinog u jesen 1648. godine. Utemeljio je nekoliko vjerskih društava, koja su promicala pobožnost prema Bezgrješnom Srcu Marijinu. Prije njega u manjoj su mjeri širili pobožnost sv. Bernard, sv. Matilda, sv. Gertruda, sv. Toma Becket, sv. Bernardin Sijenski i sv. Franjo Saleški.
1855. godine službeno je ustanovljen blagdan Bezgrešnog Srca Marijina za cijelu Katoličku Crkvu. Papa Ivan Pavao II. uzdigao ga je 1996. godine s neobvezatnog na obvezatni spomendan.
Marijina ukazanja u Fatimi povijesno su pridonijela još većem širenju ove pobožnosti.