Crkva danas slavi svetoga Krševana ili Krizogona, mučenika iz doba Dioklecijanovih progona i prvoga zaštitnika grada Zadra. Sveti Krizogon, ili kako se u nas naziva Krševan, rođen je tijekom trećega stoljeća.
Prema predaji, bio je rimski vitez koji je od malena primio kršćanski odgoj. Zbog svoga kršćanstva, ali i zato što je aktivno propovijedao Evanđelje, u vrijeme progona cara Dioklecijana uhićen je i bačen u tamnicu. Predaja veli da je iz zatvora pismima hrabrio i tješio svoju učenicu svetu Anastaziju. Ona je, poznatija kao sveta Stošija, naslovnica zadarske katedrale i njeno se tijelo u njoj čuva na oltaru u pokrajnjoj apsidi. Krševan je potom iz Rima odveden u Akvileju, gdje su mu priredili suđenje. Sam mu je car ponudio visoke položaje ako se odrekne svoje vjere, a kad je Krševan to odbio, dade mu na današnji dan sjekirom odsjeći glavu, a tijelo baciti u more.
Bog je u snu svećeniku Zoilu, koji se i sam štuje kao jedan od zaštitnika Zadra, otkrio gdje se nalazi Krševanovo tijelo. Zoilo na to uze tijelo i glavu, koja se s tijelom na čudesan način spojila, te ih pokopa u svojoj kući. Kasnije se sveti Krševan ukazao svetoj Anastaziji i naložio joj da brigu za tri sestre povjeri brizi svetog Zoila. Ujedinjeni u životu, Krševan, Anastazija i Zoilo ostali su ujedinjeni i u smrti i proslavi, postavši zajedno zaštitnicima Zadra. Krševanovo je tijelo kasnije preneseno u grad Zadar, čiji je glavni zaštitnik i gdje su se na njegov zagovor dogodila brojna čudesa. Na mjestu njegova ukopa u Zadru podignuta mu je veličanstvena romanička crkva, uz koju je nastao i prvi muški benediktinski samostan u našim krajevima. Znamenita opatija svetoga Krševana sjedište je kulture i naobrazbe na hrvatskoj strani Jadrana.