Novo izvješće Australske biskupske konferencije pokazuje da je katolička zajednica u Australiji starija nego prije pet godina, ali da je postala i raznolikija, s mnogo vjernika koji su rođeni izvan engleskog govornog područja.
Podaci nacionalnog popisa stanovništva pokazuju da se 5,075,910 od 25,422,788 stanovnika Australije deklariralo kao katolici, što je točno dvadeset posto stanovništva. Ova brojka je manja za oko 2,5% u odnosu na rezultate popisa stanovništva iz 2016. U komentaru za Vatican News, nadbiskup Timothy Costelloe, predsjednik Australske biskupske konferencije, nazvao je brojke razočaravajućima, ali ne iznenađujućim zbog pasivnosti Katoličke crkve u Australiji.
Iako je pad broja vjernika trenutačno neznatan, utvrđeno je i da australska katolička zajednica stari, što sugerira da bi se broj katolika mogao dodatno smanjiti u nadolazećim desetljećima. Prosječna dob australskog katolika bila je 43 godine 2021. godine, što je deset godina više od prosječne dobi od 33 godine zabilježene 1996. godine. Prosječna dob svih Australaca je 38 godina.
Jedan od ključnih zaključaka izvješća je sve veća kulturna i jezična raznolikost australskih katolika. Više od jedne petine katolika (21,5%) izjavilo je da je rođeno u zemlji u kojoj se ne govori engleski, dok je isti postotak naveo da kod kuće govore jezik koji nije engleski. Pet najčešćih zemalja pripadnika ovih skupina su Filipini, Italija, Indija, Vijetnam i Hrvatska. Pokazuje se potreba da se sve više sv. misa slavi na drugom jeziku umjesto engleskog.
Izvješće se osim na rimokatolike odnosilo i na grkokatolike i druge istočne katolike, koji čine oko 1,5% katoličkog stanovništva u zemlji. Od toga su 47 003 bili libanonski Maroniti, 3 091 Melkiti, 2 886 Ukrajinci, 14 108 Kaldejci i 10 305 Siromalabarci.
Međutim, mnogi stručnjaci smatraju da su ti brojevi vjerojatno veći, jer su se mnogi grkokatolici deklarirali kao katolici. U izvješću se nagađa da bi broj grkokatolika katolika mogao biti čak dvostruko veći od zabilježenog – čak 3% ispitanika.