Hrvatske snage provele su od 4. do 7. kolovoza 1995. vojno-redarstvenu operaciju Oluja u kojoj je oslobođen Knin i ostali okupirani dijelovi Hrvatske. Podizanje hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi simbolično je označilo i pobjedu Hrvatske u Domovinskom ratu, a hrvatski narod s oduševljenjem je dočekao i pozdravljao povratak branitelja i dolazak slobode. Oluja je omogućila i mirnu reintegraciju okupiranog dijela Podunavlja, a njezin se uspjeh prenio na teritorij Bosne i Hercegovine koja je bila bliže završetku rata, piše Hrvatski vojnik.

A Aktivnosti prije Oluje

• Četiri dana ranije završila je operacija Ljeto 95 u kojoj su oslobođeni gradovi Glamoč i Bosansko Grahovo i njihovo šire područje. Nakon te operacije hrvatske su snage bile udaljene svega deset kilometara od Knina.
• Četiri dana ranije na Brijunima je predsjednik RH Franjo Tuđman održao zadnji pripremni sastanak s ključnim osobljem za pripremu moguće operacije.
• Dan ranije u Genthodu kod Ženeve vodili su se pregovori predstavnika hrvatske vlasti i pobunjenih Srba. Srpski su predstavnici odbili hrvatski zahtjev za neodgodivi početak mirne reintegracije okupiranog područja u okrilje Hrvatske.

B Brojke iz Oluje

• Oslobođeno 7940 četvornih kilometara okupiranog područja (14 % kopnenog ili 8,8 % cijelog hrvatskog teritorija).
• Bojišnica se protezala u duljini od 670 km, a proboj je počeo istodobnim napadom na 31 smjeru.
• Počela je 4. kolovoza u 5 sati, a službeno je završena 7. kolovoza u 17 sati, kad je u 84 sata operacije glavnina zadaća provedena. Na dijelovima bojišnice završne su aktivnosti trajale do 9. kolovoza.
• Hrvatske su snage u operaciji sudjelovale sa 138 800 branitelja, od kojih je 116 900 bilo iz Hrvatske vojske (HV), 14 500 iz MUP-a i 7400 iz Hrvatskog vijeća obrane (HVO).
• Uz pet gardijskih brigada, 1. hrvatski gardijski zdrug (HGZ), jednu gardijsku bojnu i druge sastavnice HV-a, sudjelovalo je još i 18 pričuvnih brigada te 25 domobranskih pukovnija (dp) HV-a.
• U potpori kopnenim snagama formirano je 13 topničkih i topničko-raketnih skupina.
• Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana (HRZ i PZO) u Oluji su angažirali praktički sve kapacitete, odnosno ukupno 33 aviona i helikoptera od kojih su 22 borbene namjene.
• Srpske pobunjeničke snage imale su pet korpusa, svi su poraženi, a među njima i jedan koji se predao. Raspolagale su sa 31 000 vojnika, oko 300 tenkova, 425 topova i minobacača, 170 oklopnih transportera i 230 protuzračnih sredstava. Na potezu Knin – Drniš – Benkovac imale su 17 vojnih objekata.

C Cilj Oluje 95

• Na cijeloj bojišnici probiti neprijateljsku obranu, razdvojiti njegove snage i krenuti u oslobađanje okupiranog područja Dalmacije, Like, Korduna i Banovine.
• Na smjeru Plaški – Slunj – Tržačka Raštela spojiti se sa snagama 5. korpusa Armije Bosne i Hercegovine (5. K A BiH) i deblokirati Bihać.
• Na području istočne Slavonije, juga Hrvatske i u zapadnoj Bosni provoditi upornu obranu.

Č Čelni zapovjednici i postrojbe u Oluji

Ministar obrane RH Gojko Šušak, načelnik Glavnog stožera HV-a general zbora Zvonimir Červenko. Zapovjednici zbornih područja (ZP): Split – general-pukovnik Ante Gotovina; Gospić – stožerni brigadir Mirko Norac; Karlovac – general-bojnik Miljenko Crnjac; Zagreb – general-bojnik Ivan Basarac; naknadno angažiran general-pukovnik Petar Stipetić za zapovjednika snaga na Banovini; Bjelovar – general-bojnik Luka Džanko. Zapovjednik specijalnih snaga MUP-a bio je general-pukovnik Mladen Markač.

Više na stranicama Hrvatskog vojnika.