U Europsku uniju prošle se godine odselilo 25 posto više državljana Republike Hrvatske nego godinu ranije čime je dostignuta pretpandemijska razina. S druge strane, protekla godina bila je prva u posljednjih 15 godina u kojoj je, prema službenim statistikama, broj ljudi koji su došli živjeti u Hrvatsku bio veći od broja onih koji su se iz Hrvatske odselili.
Razlika je, prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku objavljenima krajem lipnja, bila značajna – u Hrvatsku su se doselile 57.972 osobe, a iz nje se iselilo 46.287.
Dvostruki gubitak
Svojedobna istraživanja prof. dr. Tade Jurića jasno su ukazala na to da je na prvom mjestu čimbenika koji utječu na iseljavanje slabost hrvatskih institucija te nemoral i nekompetencija hrvatskih političkih elita. Istraživanje je pokazalo kako iseljavaju većinom osobe u braku, koje su u Hrvatskoj bile zaposlene i imale stalna primanja.
Istraživanje je pokazalo i to da je više od 50 posto iseljenih imalo plaću ispod 500 eura, a da je više od polovice iseljenika bilo zaposleno. Cijena rada u Hrvatskoj je u međuvremenu porasla, no ni dalje jednostavno ne omogućuje stvaranje perspektivnoga života.
Visoke stope inflacije u kombinaciji s teškom pohlepom posljednjih mjeseci sve više onemogućavaju dostojan život ljudi u Hrvatskoj. To će dovesti i do novih iseljavanja.
Iseljenici pritom predstavljaju dvostruki gubitak, jer će se na njihovo mjesto uvoze radnici iz drugih zemalja izvan EU-a, s čime dolazi trošak integracije, ali sutra i mogući sigurnosni problemi. Nastavak sadašnjih trendova u samo će dvadesetak godina temeljito izmijeniti identitet hrvatskog društva.
Najviše Hrvata i dalje se seli u Njemačku.
Kolonijalni rasadnik
Često se govori o koristima od EU fondova, no gubitak pola milijuna ljudi u posljednjih desetak godina mjeri se u milijardama koje nikada ne ćemo kompenzirati iz tih fondova. Nije bez veze bivši njemački kancelar Gerhard Schröder govorio o tome da sustav obrazovanja u Hrvatskoj i zemljama tzv. zapadnog Balkana treba organizirati po uzoru na njemački kako bi se ovo stanovništvo lakše adaptiralo na njemačko tržište rada.
Za Njemačku i bogatije zemlje i Hrvatska i mnoge druge zemlje srednje i jugoistočne Europe predstavljaju kolonijalni rasadnik resursa i jeftine radne snage.
Istraživanje Svjetskog saveza mladih od prošle godine pokazalo je da 50 % mladih razmišlja o odlasku iz Hrvatske. To u prijevodu znači da nastavak dosadašnje politike Hrvatsku vodi na put nestanka.