Iza nas su izbori za Hrvatski sabor. U tijeku su pregovori o sastavljanju Vlade koji očito nisu nimalo jednostavno. Kamen smutnje je (ne)sudjelovanje SDSS-a u vlasti.
No ispred nas su i izbori za Europski parlament. Kao i pred pet godina europski politički i medijski tzv. mainstream strahuje od dobroga uspjeha desno-konzervativnih opcija.
Europski ogranak Vijeća za vanjske odnose (Council on Foreign Relations – lobistička organizacija Rockefeller) u siječnju je tako predvidio da će, nastave li se prosvjedi poljoprivrednika, lijevo-liberalne stranke znatno izgubiti na izborima za Europski parlament od široko definirane „desnice“.
Istodobno je isti think tank predstavio strategiju koja ima za cilj pomoći tzv. mainstream grupacijama koje žele centralizirati moć u EU-u, a tešku situaciju pretvoriti u pobjedu. Iwan Krastev, voditelj Centra za liberalne strategije, i Mark Leonard, direktor Europskog vijeća za vanjske odnose, u analizi objavljenoj 21. ožujka na web stranici efcr.org upozoravaju protiv nastavka „dvostruke strategije“ proeuropskih stranaka. To je „slijediti primjer desničarske migracijske politike i promicati narativ uspjeha EU-a usredotočujući se na njezin odgovor na klimatsku krizu, pandemiju Covid-19 i rat Rusije s Ukrajinom“.
Po njihovu mišljenju, poželjan bi bio i novi geopolitički argument s obzirom na predsjedničke izbore u SAD-u. Autori sugeriraju da glavne stranke i europski establishment pogrješno pokušavaju neutralizirati pitanje migracija predstavljajući ga kao političko pitanje, a odgovore na rat Rusije s Ukrajinom, klimatsku krizu i „pandemiju“ Covida-19 kao uspjeh.
Povratak ovlasti nacionalnim državama
Krastev i Leonard strahuju da bi posebno naglašavanje „uspjeha“ u suočavanju s krizama moglo samo dodatno mobilizirati birače „antieuropskih“ stranaka i pridonijeti tome da se manje radikalni birači također svrstavaju uz „ekstremnu desnicu“ glede tih pitanja. Autori predlažu da čelnici vladajućih stranaka usvoje ciljanije kampanje za mobiliziranje proeuropskih glasača bez izazivanja oporbe protiv Bruxellesa. Predlažu da kampanje treba prilagoditi nacionalnim kontekstima.
Čini se da mnogi građani diljem EU-a smatraju učinak odgovora na nekoliko nedavnih kriza izrazito negativnim, upozoravaju autori. Samo u Portugalu i Španjolskoj većina vjeruje da je EU odigrao više pozitivnu nego negativnu ulogu u odgovoru na pandemiju Covid-19.
Analitičari pišu: „Još jednom ponavljamo da način na koji birači percipiraju političare ne ovisi samo o njihovoj politici, već o motivima koje im birači pripisuju. Kao što možete vidjeti (…), mnogi Europljani vjeruju da čelnici proeuropskih stranaka ne samo da žele pustiti migrante, nego bi također kovali urotu za podizanje cijena energije; neki također vjeruju da žele prepustiti političku moć svoje zemlje EU-u. Za većinu glavnih vođa, uključujući von der Leyen, sumnja se da imaju te motive”. Dodaju da takve percepcije nisu uobičajene samo među biračima tzv. krajnje desnice, već i u nekoliko zemalja među biračima mainstream stranaka.
Hrvatska je sada već više od 10 godina članica EU-a. Očekuje se da bi ovaj put veći broj birača mogao izaći na europske izbore, pa i onih desnih. U nekim EU zemljama desno biračko tijelo već je tijekom nekoliko izbora prepoznalo važnost ovih izbora što je zajamčilo dobre izborne rezultate.
Za hrvatske suverenističke opcije agenda je jasna: graditi Europu kao zajednicu ravnopravnih i suverenih naroda i država, čvrsto ukorijenjenu u kršćanskim vrijednostima. Umjesto koncentracije moći u Bruxellesu nužan je povratak ovlasti nacionalnim državama. Umjesto zamjene stanovništva zaštita granica i vođenje strateških pronatalitetnih politika. Sve drugo vodi prema kraju Staroga Kontinenta.