Benedikt XVI. je 2015. napisao pismo katoličkom političaru Vladimiru Palki, pozivajući na molitvu protiv „šireće moći Antikrista“. Vladimir Palko sve do smrti pape emeritusa Benedikta XVI. nije htio objaviti potpuni sadržaj pisma.
Prije nekoliko dana Standard je objavio kratak intervjuu s Vladimirom Palkom, u kojem je Palko otkrio potpuni sadržaj pisma Benedikta XVI. Ovdje možete pročitati dio intervjua:
„Kada ste prvi put objavili pismo, odlučili ste ne objaviti dio teksta, uz napomenu da nije vrijeme za to. Razlog je bio osjetljiv sadržaj i zabrinutost koju je pokojni papa izrazio o stanju Katoličke crkve. Možete li pojasniti o čemu se točno radilo?
Da, istina je. Pismo nije dugo, ima dvanaest redaka. U drugoj polovici pisma nalazi se rečenica, duga oko tri retka, u kojoj papa emeritus iznosi neke upečatljive tvrdnje. Rečenica glasi ovako: „Vidimo kako se moć Antikrista širi, i možemo samo moliti da nam Gospodin da jake pastire koji će braniti njegovu Crkvu u ovom času potrebe (od sile zla)“.
Što ste tada pomislili? A što danas mislite o tome?
Koncepti kao što su širenje Antikristove moći, Crkva u trenutku nevolje i potreba obrane Crkve od sile zla ozbiljni su i teški. Tim više što ih je izrekla osoba u čijem se izrazu kroz život spajala točnost s primjerenošću korištenih izraza. Joseph Ratzinger je kao papa izricao ozbiljne javne poruke, ali te su formulacije se pokazale točnima. Situacija u svijetu i Crkvi jako je mučila papu emeritusa. Očito je patio zbog toga.
Vrlo često razmišljam o tom pismu, ali se ne usuđujem tumačiti i reinterpretirati njegove izjave. U ovom trenutku to bih smatrao drskim. Ja više nisam političar i ne osjećam se kompetentnim. Kao političar držao sam se nauka Katoličke Crkve i nisam posustajao ni u jednoj borbi. No, stanje u Crkvi rijetko komentiram. Za izricanje nekih temeljnih refleksija o njezinu stanju potrebna je osoba koja je bolji primjer kršćanskih vrlina i teološki sofisticiranija osoba. To je posao za svece.
Benedikt XVI. je pisao o Antikristu u svojoj prvoj knjizi o Isusu iz Nazareta. Bio je to dio u kojem je govorio o kušanju Krista od strane đavla u pustinji, gdje se „đavao pojavio kao teolog“, prema Ratzingerovim riječima. Papa je podsjetio i na poznatu Solovjevljevu Priču o Antikristu, kratku fiktivnu prozu u kojoj je Antikrist doktorirao na Sveučilištu u Tübingenu, zanimljivo je da je i sam Ratzinger tamo nekoć predavao. Benedikt XVI. to koristi kao ilustraciju da čak i „tumačenje Svetoga pisma može postati oruđe Antikrista“. Kao teolog kritizirao je određena ponašanja znanstvenika i teologa. I podsjetio nas je da Antikrist ne mora izgledati grozno, da ne mora biti prepoznat kao zao, ali može izgledati prihvatljivo, dobrohotno, kao humanist koji, međutim, ide protiv Boga. Što je za vas lik Antikrista?
S osmijehom primjećujem da političari, čak ni oni umirovljeni, ne koriste taj izraz uglavnom. Ali kad već inzistirate, to bi mogao biti netko s iznimnim utjecajem tko se pretvara da je milosrdniji od Krista.
Odlučili ste ne objaviti cijelo pismo i čekati. Čak i sada, nakon Benediktove smrti, čekali ste više dana, čemu toliki oprez?
To je samo oprez i kolebljivost. Tada, prije sedam godina, pitao sam se zašto bi pisao tako neobične riječi osobi koju uopće ne poznaje. Sada se pitanje vratilo. Smrću Benedikta XVI. nešto se završava i ja sam želim zaključiti neke stvari.
Ostavka Benedikt XVI. je izazvala veliko čuđenje i kritike. No, papa emeritus nije ostao posve nijem, objavio je nekoliko tekstova i knjiga, a ponekad su se objavljivale i izjave iz privatnih razgovora ili pisama, poput vašeg. Benedikt XVI., je ukratko, iz povučenosti, ipak komunicirao sa svijetom. Što danas mislite o tome zašto je papa odstupio, što je smatrao hitnijim od služenja na katedri sv. Petra? Što je iz povučenosti pokušao prenijeti vjernicima?
Možda više nije vjerovao da je sposoban riješiti probleme i ponizno je odlučio otići. Možda je osjećao i druge pritiske, što vjerojatno nikada nećemo saznati. Ali u svakom slučaju, čini mi se to kao odluka odgovorne i skromne osobe. A što je pokušao prenijeti vjernicima? Pa ono što je napisao u pismu. Da je situacija ozbiljna i da se moramo moliti jedinom Gospodaru povijesti.
Budući da govorite o kraju jednog razdoblja, koje su karakteristike novog razdoblja, po čemu je drugačije?
Reći ću samo ono što ionako svi vide. Da ovo razdoblje predstavlja ogromnu napetost u političkoj i duhovnoj sferi. Stoga postoji znatna neizvjesnost.
U vezi s Benediktovom ostavštinom za kršćane, ali ne samo za njih, ulazeći u ovo razdoblje padaju mi na pamet četiri načela. Prvo je da postoje stvari od kojih nikada ne možete odustati, a pokušavati izbjeći borbu za njih je velika pogreška. U slovačkoj politici svjedočio sam upravo toj pogrešci mnogih kršćana. Drugo je da treba ispitati svoje motive i ponizno krenuti od sebe, a ne misliti odmah na bližnjega kao krivca. A treći? Benedikt XVI. toliko je puta naglasio da se vjera i razum nadopunjuju. I na kraju, četvrto načelo je da treba moliti za jake pastire koji mogu obraniti Crkvu od sile zla“.