Europska komisija je 26. ožujka ove godine pod izlikom osiguranja „izbornog integriteta“ i ograničavanja rizika vezanih uz širenje različitih oblika „dezinformacija“ usvojila smjernice za velike online platforme i tražilice. Prema tim smjernicama mnoge poruke i informacije ne će doći do korisnika društvenih mreža.
Komisija očekuje da će velike tražilice i internetske platforme, uključujući društvene medije, stvoriti velike teamove tzv. provjeritelja činjenica. Oni će odlučivati o tome koje vijesti, filmove i online poruke treba popularizirati, a koje ograničiti. Od ovih se teamova očekuje da koriste dostupne analize i informacije o „specifičnim prijetnjama“ u lokalnom političkom kontekstu. Vidjeli smo kako to u Hrvatskoj funkcionira posljednjih godina.
Od internetskih platformi i tražilica se očekuje da promiču službene informacije o izbornim procesima, provode inicijative medijskog opismenjavanja i prilagođavaju svoje sustave preporuka kako bi „osnažili korisnike“ i „smanjili monetizaciju“ određenih stranica, kao i širenje neugodnog sadržaja koji bi mogli ugroziti „integritet izbornih procesa“.
Europska komisija podsjeća da sukladno Zakonu o digitalnim uslugama (DSA), koji je stupio na snagu u veljači ove godine, sve političke reklame moraju biti označene kao takve za sve hosting platforme. Od platformi se također očekuje da točno označavaju sadržaj i slike koje je generirala umjetna inteligencija (deepfakes).
Propisima se želi ograničiti „sistemske prijetnje na internetu“ koje mogu utjecati na „pouzdanost“ izbora za Europski parlament, ali i drugih izbora u državama članicama. Bruxelles zahtijeva blisku suradnju na razini EU-a i na nacionalnoj razini s „neovisnim“ stručnjacima i odabranim nevladinim organizacijama radi razmjene informacija prije, tijekom i nakon izbora, olakšavajući primjenu „odgovarajućih mjera ublažavanja“ u slučaju manipulacije i uplitanja stranih subjekata širenjem dezinformacija.
Bruxelleski birokrati žele dobiti puni pristup podatcima o moderiranju sadržaja na platformama te detaljno kontrolirati politiku brisanja sadržaja, objava, stranica, demonetizacije i jačanja željenog narativa.
Sustav globalne cenzure
Sloboda govora jedna je od temeljnih ustavnih sloboda zaštićena međunarodnim ugovorima i sporazumima. Međutim, nakon izbora Donalda Trumpa za američkog predsjednika i tzv. brexita na Zapadu svjedočimo ubrzanom stvaranju sustave globalne cenzure. Kao i u vremenu tzv. korona krize, to se radi pod krinkom borbe protiv dezinformacija odnosno „lažnih vijesti“. Između 2016. i 2022. donesen je čak 91 zakonski akt za sprječavanje širenja „lažnih“ ili obmanjujućih informacija na društvenim mrežama. Njima se često krši sloboda govora i javna rasprava.
Kad se žele provesti suspektne ideje umota ih se u prihvatljivu ambalažu. Pod krinkom borbe protiv dezinformacija provodi se cenzura. Pod krinkom zaštite zdravlja ljudi provodili su se u vrijeme korona-krize eksperimenti društvenog nadzora i ukidanja privatnosti. Rodna ideologija nameće se kroz zakone koji tobože žele zaštititi žene od nasilja. Zelene politike i zaštita okoliša skrivaju eugeničke ideje smanjenja broja ljudi na Zemlji kao i agende uništavanja poljoprivrede i stočarstva.
Produljenje životnog vijeka ljudi već se danas ističe kao pokriće za transhumanističke ideje „popravljanja ljudi“ koje vode prema posthumanističkoj distopiji. Kad čujete da se netko zalaže za „novi patriotizam“ možete biti sigurni da se tu radi o borbi protiv nacionalizma i suverenizma.
Perverzna inverzija krije se i iza novih pokušaja borbe protiv dezinformacija. Sve se to poduzima kako bi se ograničili izgledi „radikalne desnice“ za postizanje dobrih rezultata na izborima za EU parlament. Europski politički i medijski tzv. mainstream jako strahuje od dobrog rezultata desnih stranaka na izborima za Europski parlament. No kako svaka akcija izaziva reakciju tako će i ovi pokušaji cenzure rezultirati jedino još većom mobilizacijom desnoga i suverenističkog biračkog tijela.