Skoro osamdeset godina nakon Drugog svjetskog rata, seksualne revolucije i digitalnog zarobljavanja čovjeka svjedočimo da je ljudsko srce nemirnije nego ikad prije. Ljudsko srce ne pronalazi mir u antropološkim ideologijama oslobođenja nego u intimnim težnjama.

To objašnjava zašto imamo sve više sadržaja na televizijama o pronalasku savršenog partnera. Internet slijedi taj trend, pa je nastalo mnoštvo aplikacija (kao Tinder, Badoo i slične) za upoznavanje srodne duše. Osim interneta, zadnjih godina se pojavio fenomen osnivanja raznih udruga (organizacija) koje stječu financijsku korist promicanjem narativa o pronalasku posebne ljubavi.

Nećete pronaći informativni sadržaj ovih dana da ne govori o ljubavi, bilo nesretnoj ili sretnoj. Uostalom, to je ono o čemu ljudi vole od davnine pričati, sjetimo se samo antičke poezije. Ipak, današnji čovjek je drugačiji od svojih predaka.

Čovjek našeg vremena za razliku od svojih predaka ima neupitnu moć nad prirodom, a ima i neupitno bolji standard života. Takva moć nije rezultirala poboljšanjem čovjekova duha nego je njegovo ponašanje prema srodnoj duši postalo neodgovornije, nezrelije i despotskije.

Zašto su ljudi današnjice nesretniji u pronalasku ljubavi i u vezama?

Možda je jedna francuska pjevačica to najbolje opisala u jednoj od svojih pjesama rekavši: „Mogli bismo voditi ljubav, ali od čega se sastoji ljubav?“. Svjesna je bila, u trenutku kada je izrekla ove stihove, da spolni čin u jednoj noći nije ljubav. To nije shvatila samo ona nego i mnoštvo drugih ljudi.

Pitanje postaje posebno aktualno u vremenu prije i nakon Valentinova. Vrijeme zaljubljenih pokazuje da je postmoderni čovjek često lišen smisla odnosa i orijentacije u životu. Zato što su mu žrtva i vjernost nepoznati pojmovi, a ljubav potiče upravo na to.

Neformiranost današnjeg čovjeka vodi prema stvaranju svijeta koji je protivan čovjekovom duhu i potrebama. Uostalom, možete li zamisliti da bi prije sto godina princ sjedio na rubu fontane i nudio Pepeljugi ljubav za jednu noć?

Nagoni koji pokreću ljude današnjice ne vode prema postojanosti, a svlačenje vlastitog bitka za potrebe drugih dovodi do depresije. Depresija je bolest stoljeća slobodne ljubavi, kontracepcije i moralne dekadencije.

Zadnjih osamdeset godina dogodio se veliki antropološki preokret u ljudskim odnosima, i u onome što je u njima najintimnije. Intimnost odnosa danas ne postoji, barem kada se govori o ljubavi, nego je ona postala potrošački proizvod.

Ipak, intiman odnos sa srodnom dušom je pokazatelj stanja čovjekova duha. To se stanje očituje i u odnosu pojedinca prema obitelji, prijateljima i zemlji (nezrela ljubav prema domovini vodi prema nacionalizmu i mržnji druge nacije).

Dok zapadni čovjek ne bude shvatio što je istinska ljubav, fenomen savršene ljubavi u zapadnim društvima dovest će do još većeg broja samaca i kulture smrti.