XIX. razmatranje. Biti u milosti Božjoj jest veliko dobro, a veliko zlo ne imati Božje milosti.
3. Tko je u neprijateljstvo s Bogom ne može mirno spavati
Pogledajmo sad nesretno stanje u kojem se nalazi duša koja je u nemilosti Božjoj. Najprije, ona je odijeljena od Boga, svog najvećeg dobra. Tako dakle niti je ona više Božja, niti je Bog njezin: „Vi niste više puk moj, ni ja vaš“. Ne samo da nije više njegova, nego ju i mrzi i u Pakao osuđuje. Gospodin Bog nikakvog svog stvora ne mrzi. ni najsitnijih životinjica; ali Bog ne može dopustiti da grešnika ne mrzi. Da, jer Bog ne može ne mrziti grijeh i zloću, koja se u svem protivi njegovoj svetoj volji, stoga mrzeći grijeh dosljedno mrzi i grešnika, koji je s grijehom usko spojen.
Ah, Bože dragi, ako tko živi u neprijateljstvu sa svojim vladarom ovdje na zemlji, ne može mirno spavati, neprestano se bojeći zaslužene smrti. Tko je pak, u neprijateljstvu s Bogom, kako može biti miran i slatko spavati? Zločinac više puta pribjegne u koje daleko mjesto ili zakloni se u kakvu šumu i tako izbjegne srdžbu svog vladara; ali tko može uteći ispred Božjih ruku? Gospodine, govoraše David kralj, da se popnem gore na nebo, da se sakrijem u Pakao, gdje god odem, tvoja će me ruka dohvatiti.
Nevoljni grešnici! Oni su prokleti od Boga, prokleti od anđela, prokleti od svetih, proklinju se još i na zemlji svaki dan od svih svećenika, od svih redovnika, koji proglašavaju govoreći božansku službu; Proklet tko ostavlja tvoje zapovijedi.
Suviše grijesima i nemilošću Božjom gubimo sva prava i zasluge na Nebo. Čovjek, premda zaslužio koliko sv. Pavao pustinjak koji je devedeset osam godina proživio u jednoj pećini, koliko sv. Franjo Zaverio, koji je Bogu zadobio deset milijuna duša; da zasluži koliko sv. Pavao apostol, koji je pred Bogom toliko zasluga stekao, kako veli sv. Jeronim, koliko svi drugi apostoli; ako taj, nakon svih tih zasluga, jednom teško sagriješi, gubi sve. I ovo je propast koju nemilost Božja sobom nosi, od Božjeg sina postaje Luciferovim sužnjem, od prijatelja čini ga najveće prezirnim neprijateljem, od baštinika Raja, postaje osuđenikom Pakla.
Govoraše sv. Franjo Saleški. kad bi anđeli mogli plakati, gledajući nesretno stanje jedne duše koja smrtno sagriješi i izgubi božansku milost, da bi oni iz sažaljenja stali plakati. Ali, to je još veća žalost, što bi anđeli, kad bi mogli plakali, a grešnik ne plače, nego mirno počiva. Sv. Augustin govori da onaj koji živinu, ovcu, kozu, konja ili vola izgubi, niti jede, niti spava, nego plače i žali; a izgubi li milost Božju, jede, pije, mirno spava i ne plače.
Molitva: Evo nevoljnog i tužnog stanja u koje sam nesretan zapao, o moj slatki Otkupitelju! Ti da me učiniš vrijednim tvoje milosti potrošio si trideset tri godine u znoju i mukama, a ja za jedan kratkotrajan čas otrovne naslade zamrzio sam ju i za ništa izgubio.
Hvala ti na tvom milosrđu kojim mi daješ još vremena da ju ponovno zadobijem, samo ako htjednem! Da, radit ću koliko budem mogao daju opet pribavim. Reci mi što imam raditi, pa da mi oprostiš? Hoćeš da se pokajem? Da, Isuse moj, iz sveg se srca kajem što sam vrijeđao tvoju neizmjernu dobrotu. Hoćeš da te ljubim? Ljubim te iznad svake stvari. Do sada sam veliko zlo radio što sam ljubio stvorove i ispraznosti ovog svijeta. Od sada ću za te živjeti, tebe samog ću ljubiti, moj Bože, moje blago, moje ufanje, moja snago i sve moje.
Tvoje zasluge, tvoje svete Rane bit će moje ufanje i moja snaga. Uzdam se, da ćeš me okrijepiti i ojačati, da ti uzmognem vjernost sačuvati. Primi me, dakle, u svoju milost, o moj Spasitelju i ne daj da te više izgubim. Srce mi otrgni od svjetskih požuda i raspali ga svojom ljubavlju. Marijo, majko moja, daj da plamtim ljubavlju prema Bogu, kao što si Ti plamtjela.
Vigilare.info svake nedjelje donosi jedno razmatranje crkvenog naučitelja svetoga Alfonza Liguorija koji je u 18. stoljeću napisao knjigu pod naslovom „Priprava za smrt, razmatranja o vječnim istinama“. Tekstove uzimamo iz prijevoda fra Ambra Miletića iz 1906. godine, koji je 2007. godine izdao nakladnik „Sav Tvoj“, a Vigilare.info je napravio minimalnu redakciju.