Dok desetci gradova i mjesta diljem Hrvatske u javnom prostoru ponosno ističu ulice, trgove i spomenike posvećene kardinalu Alojziju Stepincu, u glavnom gradu ovaj povijesni spomen još uvijek čeka svoje službeno uvrštenje u registar ulica i trgova. Unatoč višegodišnjim nastojanjima i službenim prijedlozima koje građani upućuju unutar lokalne samouprave, prostor oko Stepinčeva spomenika u Novom Zagrebu i dalje službeno nema pripadajući naziv trga.
Cijeli administrativni postupak započeo je sada već davne 2019. godine i prošao kroz nekoliko neuspješnih faza. Prvi službeni prijedlog da se javni prostor oko spomenika nazove po Stepincu našao se na dnevnom redu 30. sjednice Vijeća Mjesnog odbora Utrine, održane 26. kolovoza 2019. godine. Taj je prijedlog tada odbijen s neobičnim obrazloženjem kako navodno postoji nedoumica oko točne formulacije imena, odnosno treba li u službenom zahtjevu pisati kardinal ili blaženi.
Nakon četiri godine administrativne stanke, postupak je ponovno pokrenut na 29. sjednici Mjesnog odbora Utrina, održanoj 19. rujna 2023. godine. Kako bi se uklonile sve birokratske nedoumice oko titula koje su ranije služile kao izgovor, građani su u suradnji s mjesnim odborom uputili izmijenjeni i pojednostavljeni zaključak. Iz traženog naziva potpuno je izostavljena kratica za blaženog te je predložen izravan i univerzalan naziv Trg Alojzija Stepinca, po uzoru na praksu u većini drugih hrvatskih gradova. Vijeće Mjesnog odbora Utrine ponovno je odradilo svoj dio posla i poslalo prijedlog dalje, no Vijeće Gradske četvrti Novi Zagreb – istok stopiralo je i odbilo ovaj zaključak, ali ovaj put bez ikakvoga pisanog obrazloženja.
Predmetni prostor nalazi se u Utrini i točno je omeđen Avenijom Dubrovnik, Ulicom Savezne Republike Njemačke, zgradom Prve gimnazije i parkom za pse. Na tom se uređenom zelenom potezu još od 1996. godine nalazi impresivan kip Alojzija Stepinca, rad renomiranog hrvatskog akademskog kipara Tomislava Ostoje. Spomenik je na ovoj lokaciji postavljen prije puna tri desetljeća, no sam prostor oko njega još uvijek nema službenu ploču s nazivom trga, niti je igdje postavljena obvezna oznaka s imenom autora samog spomenika. Jedna od glavnih specifičnosti ovog prijedloga jest činjenica da on uopće ne utječe na svakodnevni život i administraciju stanara jer na tom potezu nema stambenih zgrada niti poslovnih objekata. Dakle, da do imenovanja trga dođe, ono ne bi donijelo nikakve troškove stanovnicima niti potrebu za promjenom osobnih iskaznica i adresa tvrtki. Jedini izdatak za gradski proračun bila bi tehnička izrada same ploče s imenom trga i autora.
Povrh toga, pogled diljem domovine jasno pokazuje kako je Hrvatska premrežena spomenicima, ulicama i trgovima koji čuvaju spomen na kardinala Stepinca. U Hrvatskoj se njegovi spomenici, kipovi, poprsja i reljefi nalaze u Baškoj Vodi, Benkovcu, Čakovcu, Fažani, Krašiću, Mariji Bistrici, Rozgi nedaleko Zagreba, Novalji, Osijeku, Velikom Trgovišću, te u samom Zagrebu unutar naselja Utrina i Vrapče. Jedan je spomenik podignut i izvan domovine, ispred katedrale svetog Patrika u Melbourneu u Australiji. Nadalje, Stepinčevo ime trenutačno nose ulice u Bibinjama, Belom Manastiru, Bjelovaru, Dubrovniku, Dugopolju, Kninu, Krapini, Krku, Kutini, Maloj Subotici, Novoj Gradiški, Ogulinu, Osijeku, Pagu, Pakoštanima, Podstrani, Požegi, Privlaci, Samoboru, Selnici, Slavonskom Brodu, Splitu, Stobreču, Rovišću, Trogiru, Varaždinu, Velikoj Gorici, Velikoj Pisanici, Vinkovcima, Virovitici, Vukovaru i Zaprešiću. Trgovi s njegovim imenom nalaze se u Gospiću, Jastrebarskom, Karlovcu, Brelima, Svetom Ivanu Zelini i Novalji, dok u Sinju postoji Šetalište Alojzija Stepinca, a u Marini Obala kardinala Alojzija Stepinca.
Na kraju se opravdano postavlja pitanje zašto glavni grad države, unatoč jasnim povijesnim činjenicama, postojanju samog spomenika starog trideset godina i upornim zahtjevima koji se podnose, još uvijek izbjegava službeno imenovanje ovog prostora u Novom Zagrebu. Dok manja mjesta i drugi veliki gradovi bez problema integriraju ovo ime u svoj urbani identitet, Zagreb se uz Rijeku i Pulu nalazi u rijetkom krugu gradova koji nemaju ni ulicu ni trg posvećen blaženom Alojziju Stepincu.
Nije li sramotno da glavni grad Republike Hrvatske blokira odavanje počasti povijesnoj ličnosti čije ime ponosno nose desetci ulica diljem domovine?