Nedjelja, 27. studenoga 2022.

I danas bi mnogi europski političari mogli učiti od Tuđmana

Protekli ponedjeljak u Strasbourgu je svečano završena tzv. konferencija o budućnosti Europe. Tom prilikom francuski predsjednik Emmanuel Macron i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zauzeli su se za promjenu ugovora o Europskoj uniji s glavnim ciljem ukidanja prava veta država članica o vanjskoj politici.

Macron smatra da EU mora biti „efikasna i suverena“ kako bi odgovorila na globalne izazove, a to je teško postići u sadašnjem okviru. Šefica EK ističe da „jednoglasno glasanje u nekim ključnim područjima jednostavno više nema smisla ako želimo brže napredovati“.

Prevedeno na pučki rječnik, Marcon i von der Leyen (koja se svojedobno zalagala za stvaranje Sjedinjenih Europskih Država) žele s jedne strane povećanje ovlasti Bruxellesa, a s druge ukidanjem jednoglasnog odlučivanja omogućiti da nekoliko najvećih država uz pokojeg saveznika može progurati što želi.

Ukidanje jednoglasnog odlučivanja omogućilo bi i lakši obračun s „nepoćudnim“ državama kao što su Poljska i Mađarska.

Zanimljivo, predsjednik Hrvatske vlade Andrej Plenković komentirajući moguću promjenu ugovora o EU rekao je da bi „trebalo malo stati na loptu“ i da je hrvatski stav kako „u okvirima današnjih ugovora ima dovoljno prostora za napredak“. Vidjet ćemo hoće li Plenković ostati pri svojim stavovima ili će se nakon direktiva Bruxellesa i Pariza premjestiti na njihove pozicije.

Konferencija je ukazala i na drugačije pogledu o proširenju Europske unije između Francuske i Njemačke. Macron je predložio formiranje nove političke zajednice u Europi, u kojoj bi bili i Ukrajina i zemlje tzv. zapadnog Balkana. Olaf Scholz se s druge strane zalaže za „europsku perspektivu“ Zapadnog Balkana, što ne čudi budući da ovaj prostor Berlinu služi kao isisavalište jeftine radne snage i resursa.

Kroz tri dana obilježit će se stota obljetnica rođenja prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Riječ je o povjesničaru i državniku koji je duboko promišljao hrvatsku budućnost u europskom kontekstu još od šezdesetih godina 20. stoljeća kada su se oni koji su ga kasnije prozivali za „antieuropsku politiku“ kleli u nesvrstane paralele i meridijane.

Tuđman je tako smatrao da europska politika može biti svrhovita samo ako stvarno dovede do stvaranja europske zajednice koja će se moći osloboditi tutorstva s jedne strane SAD-a, a s druge tadašnjeg SSSR-a i postati samostalni čimbenik u međunarodnom životu. Ova su promišljanja potpuno u skladu s današnjom idejom strateške autonomije Europske unije.

No da bi takva zajednica funkcionirala budući se europski savez „ne može graditi na zamjeni ili nijekanju nacionalnih država, već jedino na suradnji dobrovoljno sjedinjenih europskih naroda, koji samo dio svoje suverenosti prenose na savez, koliko u europskom, isto toliko i u vlastitu interesu, baš zato da bi se mogli suvereno i slobodno razvijati“.

I danas bi mnogi europski političari mogli učiti od Tuđmana.

Bez poštivanja nacionalnih država i bez povratka kršćanskim vrijednostima Europa jednostavno nema budućnost.

Za taj zaključak nisu potrebne konferencije, nego tek doza zdravog razuma…

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...