Četvrtak, 01. prosinca 2022.

KRIZA NA TAJVANU: Besmisleno putovanje na Daleki istok

 Svi znamo da je Nancy Pelosi, kojoj je vjerojatno još samo nekoliko mjeseci ostalo kao predsjednici Zastupničkog doma, odlučila provesti dio svoga ljetnog odmora u Tajvanu stvarajući permanentnu krizu s ciljem da zadovolji svoj ego. Samo nekoliko dana nakon što su velike vojne vježbe RIMPAC 2022. završile – Kina je sigurno znala za činjenicu da su SAD i saveznici upravo završili najveću vojne vježbu ove godine na Pacifiku – Pelosi je odlučila staviti Bidena u još težu situaciju otišavši u Taipei.

Nije bilo stvarne potrebe da itko posjeti Tajvan prošlog tjedna. Nije se spremala nikakva kriza, niti jedan događaj koji bi od nekoga zahtijevao da podrži tajvansku demokraciju. Ovu zbrku stvorila je Nancy Pelosi, pogoršao Joe Biden, a zapalili Kinezi.

Pojedini časopisi kao „Times“ potrudili su se da prikažu kako je posjet Pelosi Tajvanu zapravo simbolična pobjeda u diplomatskoj igri. Da nije došlo do posjeta jednostavno dogodila bi se još veća izolacija američkog gospodarskog i vojnog partnera.

Ipak, vrijeme je za malo ozbiljnosti jer Kina ne će ratovati s Tajvanom. Nakon što se sva medijska buka na Zapadu slegnula dogodila se samo jedna konkretna gospodarska mjera kojom je Kina kaznila Tajvan. Zvučat će smiješno, ali Kina je moćnim sankcijama uspjela zaustaviti uvoz tajvanskih grickalica (keksa i kolačića) neposredno prije dolaska Pelosi. Očigledno je riječ o drugačijem tumačenju Sun Tzuovova načina ratovanja, nego što smo dosad imali priliku vidjeti.

No kakav je stvarni odnos između Tajvana i Kine? Između 1991. i ožujka 2020. tajvanska ulaganja u Kinu iznosila su 188,5 milijardi dolara, više od kineskih ulaganja u Sjedinjene Američke Države! U 2019. vrijednost trgovine između navedenih zemalja iznosila je 149,2 milijarde dolara. Kina je prošlog rujna podnijela zahtjev za pristupanje novom Sveobuhvatnom i progresivnom sporazumu o transpacifičkom partnerstvu. Tjedan dana kasnije, bez protivljenja Pekinga, Tajvan je isto tako podnio zahtjev za pridruživanje.

Najveći trgovinski partner Tajvana

Kina je najveći trgovinski partner Tajvana. „Jedna država, dva sustava” ne samo da je desetljećima održavalo mir, već se pokazala isplativim za obje strane. Kao što je Deng Xiaoping rekao o ovoj vrsti modusa vivendi: „Koga je briga koje je boje mačka sve dok lovi miševe?“. Kina bi jednog dana mogla pokušati okupirati Tajvan, ali do tada kakav bi poticaj imala da baca bombe na jednog od svojih najboljih kupaca? Tajvan je čak prisustvovao Olimpijskim igrama u Pekingu za koje je Pelosi mislila da bi ih Sjedinjene Američke Države trebale bojkotirati.

Napad na Tajvan vjerojatno bi natjerao uplašeni Japan i Južnu Koreju da krenu prema razvoju nuklearnog oružja, a Kina bi se onda suočila s moćnijim neprijateljima. Nadalje, ozbiljan napad na Tajvan ozbiljno bi oštetio kinesko gospodarstvo, a stabilno gospodarstvo je nešto što Xi Jinping bez sumnje vidi kao važnu dio svoga političkog programa. Sam napad na Tajvan bi doveo do novog bratoubilačkog rata u kojem Kinezi ubijaju Kineze, a pitanje je s razvojem ekonomije koliko su sami stanovnici spremni na to.

Prije COVID – a u 2019. je 2, 68 milijuna putnika iz Kine posjetilo Tajvan, od kojih su mnogi bili u posjetu rođacima. Razmjene studenata između Tajvana i Kine počele su 2011., a oko dvadeset pet tisuća studenta iz Narodne Republike Kine studiralo je u Tajvanu. Čak bi i „uspješan“ napad na Tajvan za Xi Jinpinga s trenutačnom ekonomskom situacijom vjerojatno bilo političko samoubojstvo. Invazija na Tajvan ostavila bi Kinu politički izoliranu, ekonomski oštećenu, a njen ugled osakaćen. Neuspjeli napad mogao bi dovesti do tajvanske deklaracije o neovisnosti koju Kina ne bi mogla zaustaviti.

S obzirom na situaciju oprez je ipak potreban jer svaki trenutni potez je zapravo odmjeravanje snaga. Tiananmen se dogodio prije trideset tri godine pa nije došlo do nikakve promjene u kineskom društvu. Hong Kong je oduzet i koloniziran od strane Britanaca prije nego što je vraćen u gotovo isti status pod vlast Pekinga. Isto vrijedi za Macao i Portugalce. U konačnici, Kina je nuklearna sila pa opet nije odlučila napasti Tajvan, a vjerojatno je izvukla i pouku iz trenutnog rata u Ukrajini.

Snaga i slabost ne počivaju samo na jednom posjetu nekoga tko je blizu kraja svoje političke karijere kao što je Nancy Pelosi. Odnosi su vidljivi iz „skrivene“ diplomacije i ekonomije, a iz toga je nažalost vidljivo da se Tajvan i Kina u većini stvari zbližavaju, a ne udaljavaju.

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...