Srijeda, 01. veljače 2023.

RAT PROTIV POLJOPRIVREDNIKA: Od Malthusa do družine iz Davosa

Predsjednica „Pokreta poljoprivrednika-građana“ Caroline van der Plas i drugi zagovornici poljoprivrednika vjeruju da poticaj za suzbijanje poljoprivrede ne dolazi samo od nacionalnih vlada. Rekla je da su mnogi pod utjecajem Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), koji je domaćin poznate godišnje konferencije u Davosu, u Švicarskoj, za šefove država, strateške analitičare i ekologe.

Kanadski i nizozemski premijeri imaju bliske veze sa Svjetskim ekonomskim forumom. U 2017., šef Svjetskog ekonomskog foruma Klaus Schwab rekao je kako „penetrira“ u vlade, a napose je istaknuo kanadskog premijera Justina Trudeaua. „Bio sam na prijemu kod premijera Trudeaua i znam da pola njegovog kabineta, ili čak više od pola njegovog kabineta, zapravo čine [WEF] mladi globalni lideri”. Svjetski ekonomski forum je najavio da će 2021. Nizozemska biti domaćin Globalnog koordinacijskog tajništva Svjetskog ekonomskog foruma za inovacije u hrani.

Ali nije problem toliko u tome što je Svjetski ekonomski forum marioneta koja stoji iza nizozemskih i kanadskih vladinih represija, nego što su sve troje pod utjecajem ekoloških skupina koje djeluju pod utjecajem dogme o ekologiji, uključujući agroekologiju, neku vrstu organskog uzgoja.

U dokumentu o osnivanju Svjetskog ekonomskog foruma navodi se da je temeljna inspiracija bilo izvješće iz 1972. koje je naručio Rimski klub; riječ je o takozvanoj tezi „Granice rasta“, prema kojoj se tvrdi da će svijet ostati bez srebra, žive i volframa do 2012. i vidjeti pad prihoda po glavi stanovnika do 2020. Prošle godine Svjetski ekonomski forum je objavio članak u kojem se tvrdi kako „kroz prirodne procese i izbjegavanje kemikalija kao što su pesticidi i gnojiva, agroekologija smanjuje štetnost proizvodnje hrane za okoliš dok stabilizira prirodu“.

Pitao sam Rabbingea jesu li stručnjaci bili pod utjecajem britanskog ekonomista iz osamnaestog stoljeća Roberta Thomasa Malthusa, koji je pogrješno predvidio da su ljudi u budućnosti osuđeni na prenapučenost i gladovanje.

„Malthus je bio jedan od tih ekonomista koji je ekstrapolirao svoje modele“, rekao je Rabbingeau. „Zanemario je negativne povratne informacije [npr. manji prinosi, neuspjeh usjeva] koji se uvijek događaju. Ista je stvar s Rimskim klubom koji je 1972. objavio izvješće ‘Granice rasta’. Eliminirali su negativne povratne informacije. Ali te negativne povratne informacije postoje i rezultiraju inovacijom koja omogućuje veće rezultate”.

Rabbinge je organsku poljoprivredu nazvao „religijom“. Zagovornici se protive kemijskim gnojivima jer, kažu, predstavljaju opasnost za žive sustave. To je filozofija Rudolfa Steinera stara sto godina. „Kao rezultat zabrane sintetičkih gnojiva u Šri Lanki došlo je do smanjenja prinosa između trideset i pedeset posto što je stvorilo nestašicu hrane“, rekao je Rabbinge. „Stručnjaci kažu da bismo trebali obrađivati polja bez kemijskih gnojiva, ali kad bismo to učinili na svjetskoj razini, tada bismo mogli proizvesti hranu samo za dvije do tri [milijarde], a ne osam ili deset milijardi što je populacija koju očekujemo 2050. Dakle, sami stručnjaci stvaraju situaciju kronične gladi“.

Pogrješna konkretnost usmjerava kreatore politike prema onome što mogu učiniti smanjujući zagađenje, a ne prema onome što poljoprivrednici mogu učiniti, povećati prinose uz smanjenje korištenja kemijskih gnojiva.

Agroekologija, sa svoje strane, pruža zeleno pokriće za ono što je u konačnici neprijateljska filozofija prema inovacijama i rastu. „Zagovornici organskog uzgoja protive se znanstveno utemeljenoj poljoprivredi, kemijskim gnojivima i visokoproduktivnoj poljoprivredi”, rekao je Rabbinge. „Kažu da s niskom produktivnošću možete nahraniti svijet, što je naravno nemoguće. Isto tako kažu da ima previše ljudi”.

Malthusovska ideologija je moguća i aktualna su samo zato što elite, od šefova država do ministara u vladi, provode mnogo dana svake godine u jetsetingu diljem svijeta kako bi govorili na konferencijama u mjestima kao što su Davos i Aspen, a provode malo ili nimalo vremena posjećujući poljoprivrednici poput Rabbingea i Van Maanena. Da jesu, ne samo da bi stekli veću empatiju, već bi i uvidjeli da su pred njima dobra rješenja.

„Da vam dam tipičan primjer”, rekao je Rabbinge, „poljoprivrednici koji bi željeli smanjiti zagađenje amonijakom znaju da se tekuća komponenta balege može odvojiti od strukturnog materijala poput slame. Ako ih odvojite unutar dva sata, izbjeći ćete stvaranje amonijaka. No, to je zakonom zabranjeno jer je gnojivo životinjskog podrijetla i povećava rizik od bolesti. Ali poljoprivrednici mogu spriječiti taj rizik. I tako kreatori politike, odvojeni od stvarnosti, kažu da znaju bolje od poljoprivrednika što im je činiti i ponašaju se prema njima kao prema djeci. Vlada nema empatije prema zajednici farmera”.

Dalje od ideologije

Nekoliko tjedana nakon prosvjeda farmera, javna se potpora okrenula u njihovu korist. Građani Nizozemske iskazali su svoju solidarnost s poljoprivrednicima tako što su naopako vijorili nacionalnu zastavu i mahali crvenim maramama poput onih koje su u prošlosti nosile nizozemske zemljoradnice.

Anketa pokazuje da su izbori održani danas, Poljoprivredno-građanska stranka umjesto jednog imala dvadeset zastupnika u parlamentu, a da bi vladajuća stranka, liberalno-konzervativna stranka ili VVD, pala s trideset četiri zastupnika na dvadeset jednog zastupnika. „Postali bismo druga najveća stranka u Nizozemskoj“, rekla je Van der Plas. „Nikada nisam mogla zamisliti da će od prošle godine kada sam izglasan u parlamentu dogoditi ovako nešto važno i tako brzo“.

Pitao sam Van Maanena kako se osjeća kada je vidio toliko javne podrške poljoprivrednicima. „Bilo je sjajno“, rekao je farmer. „Mogli ste ići planinariti, mogli ste ići autocestom, mogli ste ići na plažu, i bilo je podrške. Nisam nostalgičan, ali osjećao sam se kao američki ili kanadski vojnici na kraju rata, znaš? Posvuda je bilo ljudi koji su mahali zastavama i dizali palčeve. Nitko zapravo nije znao zašto smo tamo. Ali svi su mogli osjetiti taj osjećaj”.

Pitao sam Van der Plas smatra li da je njezina stranka spremna vladati. „Spremni smo“, rekla je. „Mi smo svoju stranku gradili od trenutka kada sam izglasana u parlament. Trebamo vidimo hoće li se to dogoditi na sljedećim izborima. Kada bi bili izbori, a mi bili najveća stranka, to bi značilo da bih ja bila kandidatica za premijerku. Za mene je stvarno ludo ovako nešto reći. Pomislim: Jesam li spremna za ovo? Jesam li spreman voditi zemlju sa svime što uz to dolazi? I, to me čini nervoznom, mogu to otvoreno reći“.

Van der Plas je rekla da će djelovati na smanjenju utjecaja Europske unije u području poljoprivrede. „Voljela bih da se Europsku Uniju vrati onakva kakva je bila kad je nastala. Suradnja između zemalja Europske Unije u području trgovine, transporta i gospodarstva je trenutačno dostatna. Mi smo suverena država. Zadržimo odnos na trgovini i ekonomiji. I, rekla bih, da treba napustiti Svjetski ekonomski forum. Imamo Europsku Uniju. Imamo već dvadeset sedam zemalja s kojima možemo surađivati. Zašto su nam potrebni svi ti izvršni direktori, globalni lideri i mladi stručnjaci? O našim izborima o klimi, dušiku ili imigraciji treba raspravljati u parlamentu, a ne na Svjetskom gospodarskom forumu”.

Krajem srpnja, predstavnici vlade i poljoprivrednih organizacija zamolili su bivšeg vladinog ministra, Johana Remkesa, da bude posrednik u pregovorima. Prošli petak su se prvi put sreli.

Nizozemski premijer Mark Rutte ispričao se zbog objave sada zloglasne karte rekavši kako „komunikaciju treba poboljšati“. No odbio je odustati od vladinog cilja da se do 2030. godine zagađenje dušikom smanji za pedeset posto.

Kao odgovor na odluku premijera farmeri su obećali nove prosvjede. „Možete se pripremiti za najteže demonstracije koje je FDF [Front obrane poljoprivrednika] ikada proveo“, upozorio je čelnik organizacije. „Situacija će definitivno eskalirati“. Istog dana policija je uhitila muškarca optuženog da je bacio otpad koji je sadržavao azbest i zapalio ga.

Trenutna drama pokazuje kako je Nizozemska postala pozitivni model za svijet ne samo u proizvodnji hrane, nego i negativni u trenutnom procesu smanjenja zagađenja.

Izvor

Kako su nizozemski prosvjedi izazvali globalnu reakciju na „zeleni rat“ protiv poljoprivrednika

Sve veći broj samoubojstava poljoprivrednika kao posljedica “zelenog” rata protiv njih

Sviđa ti se ovaj članak? Podijeli ga.

Moglo bi te zanimati...